Prosinac je mjesec u kojem se troši najviše, a ovogodišnja blagdanska potrošnja ruši sve rekorde – unatoč inflaciji, rastu cijena, pogotovo onih hrane. Procjenjuje se da će u maloprodaji prijeći 3,3 milijarde eura. To je za oko 130 milijuna eura više nego lani.
Konzultant za trgovinu Drago Munjiza večeras je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno podatke o rastu potrošnje opisao kao “business as usual”.
– Znači, uobičajena stvar. Takav rast postoji u Hrvatskoj, a i u ostalim zemljama EU-a već desetak godina, rekao je Munjiza.
Munjiza je naveo da se za poklone među ostalim kupuju knjige te da se preko internetskih platformi kupuje jako puno tehničkih poklona.
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata rekao je da ljudi u načelu kupuju podjednako kao i godinu prije, ali da to drastično više plaćaju.
Dodao je da se ljudi nisu razbahatili u potrošnji niti im je naglo porastao standard u kućanstvima, već da jednostavno standardnu robu i usluge plaćaju više, pri čemu je posebno istaknuo hranu.
– Posebno zadnjih nekoliko godina, hrana je drastično poskupjela, naglasio je Sever.
Sindikalist je rekao i da smo “do te mjere izišli iz samog smisla adventa da se sve okrenulo u potrošnju”, pri čemu je spomenuo i ovih dana aktualne “Dubai fritule”.
– Ljudi čak pritisnu na jednoj strani, štede na jednoj, zato da bi mogli na drugoj nešto napraviti, rekao je Sever.
– A poslije toga dobar dio ljudi skapava jer je ovdje otišlo više od onoga što si mogu priuštiti, dodao je.
Mirko Budimir, dopredsjednik HUP – Udruge trgovine, rekao je da se svake godine potrošači sve racionalnije ponašaju i nastoje za svoj novac dobiti što više.
Potrošnju je podijelio u tri grupe. U prvoj grupi je hrana, roba široke potrošnje, gdje je za blagdane veća potrošnja, ali ne značajno. Druga grupa su proizvodi prigodne impulzivne kupnje – pokloni koje kupujemo prijateljima, ali i stvari koje na sniženjima kupujemo za sebe. I potrošnja u tom segmentu raste, kao i potrošnja na restorane i turizam u trećem segmentu.
Budimir je rekao i da se u razvijenijim zemljama više troši na putovanja, ugostiteljske usluge, dok u siromašnijim zemljama više troše na hranu i impulzivne poklone manje vrijednosti.
