U Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu otvorena je izložba “Vidljivo-nevidljivi anđeli” profesorice likovne kulture i više konzervatorice-restauratorice dr. art. Dijane Nazor Čorda.
Na početku programa u ime organizatora izložbe Hrvatskog kulturnog društva Napredak i Napretkovog kulturnog centra sve prisutne je pozdravila prof. dr. sc. Vanda Babić Galić koja je ove večeri bila i voditeljice programa.
Izložba predstavlja ciklus minijatura, slika srednjih i većih formata, dva stolca/objekta te prvu tapiseriju na svijetu, izrađenu u infracrvenom spektru u istom sloju s motivom anđela.
Plavi i zeleni tepisi su izrađeni u suradnji s reGalerijom iz Zaboka 2022. godine. (Poticaj za slikanje motiva anđela autorica je dobila u Dječjem domu “Maestral” u Splitu, kada je počela raditi s kaširanim papirom na platnu.) Na ovoj izložbi su prvi put objedinjeni autoričini radovi s motivom anđela, koji su nastali u periodima od 2003. do 2024. godine. Djela su rađena u različitim tehnikama ulja i akrila na platnu, kartonu, vuni, kolažu i kombiniranom tehnikom s pozlatom.
Izloženo je nekoliko radova s dvostrukom IR slikom na kojima su Isus u jaslama, stihovi tradicionalnih božićnih pjesama i stilizirani anđeli u vuni. Obje slike, i ona vidljiva i skrivena, predstavljaju jednu te istu sliku. IR kamera samo proširuje promatranje slike koja se može u cijelosti sagledati u dva spektra. Posjetitelji na stolac „Sjednite molim ispunjavam želje“ mogu sjesti i zaželjeti želju.
“Stolac za razgovor s anđelima” krije i skriveni natpis “Sretan Božić” koji se otkriva u bliskom infracrvenom području. Gledatelji mogu uz vizualne slike pomoću pokretne IR kamere samostalno otkrivati skrivene slojeve, što dualnim radovima daje auru tajanstvenosti i nepredvidivosti.
O njezinu je radu autor teksta Stanko Špoljarić, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar je u predgovoru deplijana izložbe napisao:
“Suživot dviju slika, vidljive i skrivene, na jednoj slikarskoj površini ‘tehnička’ je i likovna odrednica djela Dijane Nazor Čorda koja je slikama u infra području, odlaganja vidljivog, vidom znanosti u umjetničkoj interpretaciji, potaknuta istraživanjima Vilka Žiljaka, prezentirala na izložbi 2016. godine. Sadržajni okviri prizora mogu doslovno ili asocijativno korespondirati, ali se u znatnijoj mjeri i razlikovati. No ipak motivska širina bez obzira na raspone u svojoj biti odražava istu ideju u atraktivnosti likovnog rebusa. Građenog posebnim komponentama svake od boja, promatranih u oblikovnosti formi dubinske slike posebnom kamerom kojom se nadilazi isključiva vizualnost klasično shvaćene epiderme slike. U svemu tome, uza svu privlačnost novih mogućnosti zbilje slike, i vjernosti i zanosom kojim im pristupa, umjetnička dojmljivost Dijani je u prvom planu. (…) Motiv ove izložbe nebeska su bića, anđeli. Gotovo idealni motiv kojim Dijana u osmišljenom ciklusu spaja i njihovo tjelesno opredmećenje i duhovnost transcendentalnog ozračja. (…) I u ovom slučaju, uz postojanje dviju slika, (uz kariku kamere i boje) došlo je do misaone integracije, sjećanje na drugu, ravnopravnu sastavnicu, s neprekidnim produbljivanjem “priče” o smislu posebnosti u zajedništvu. Dijana anđelima pristupa više emocionalnom bliskošću nego pukom činjeničnošću. Oblikuje ih linijama slikarske melodioznosti, sugerirajući njihovu lakoću lebdenja, letenja. Jednostavnost poetičnosti sigurno vođenog crtovlja odražava svoju suprotnost, bogatstvo značenjskog sloja izraza ispunjenog meditativnošću i umjetničkom mudrošću. Prikazuje anđele u laganom prepletu trija ili para u prostoru s dubinom nemjerljivog. Donosi ih osnovnom siluetom, vidom stilizacije, bez detaljne figurativne razrade, s njihovim osnovnim atributima, krilima i aureolom. Konačno s likovne strane maštom se i oblikuju s uprisutnjenom ljepotom utkane svetosti. Autorica ih okružuje svjetlom duhovnosti s osjećajem teološke dimenzije njihove uloge u pratnji čovjeka. Kao samostalni motiv u slikarstvu relativno se rijetko prikazuju, no često su uključeni, kao znak neba, u scene kršćanske ikonografije. Dijana im daje silnice samodostatnosti, i na slikama velikog formata i u brojnim varijacijama na temu u komornosti djela umjetnosti dlana. A ona druga skrivena slika otvara blistave vidike bogatim organizmom kolorističkog nakita.”
Kao gost večeri u glazbenom dijelu programa nastupio je Hari Gusek, istaknuti zagrebački pijanista i dugogodišnji profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Uz brojne uzvanike, prijatelje i ljubitelje umjetnosti otvorenju izložbe prisustvovao je i Gordan Grlić-Radman, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Na kraju službenog dijela programa slikarica Dijana Nazor Čorda zahvalila je prisutnima na dolasku kao i svim onima koji su na bilo koji naćin doprinijeli realizaciji ove izložbe.
Izložba je otvorena u prostoru Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu, Bogovićeva 1/I i može se pogledati do 31. siječnja 2024. godine svakim radnim danom u vremenskom terminu od 10 do 17 sati.
Dijana Nazor Čorda doktorirala je na poslijediplomskom doktorskom umjetničkom studiju Slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 2017. na temu Slike u infracrvenom području: odlaganje vidljivoga. Diplomirala je 1995. godine na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, program studija Likovna kultura, danas Umjetnička akademija, te stekla zvanje profesora likovne kulture – restauratora. Od 1995. izlagala je na 44 samostalne izložbe u Hrvatskoj, Belgiji i Australiji. Od 1993. sudjelovala je na preko 100 žiriranih skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
Dobitnica je više nagrada, priznanja i pohvala za umjetnički i likovno-pedagoški rad. Slike joj se nalaze u fundusima više hrvatskih muzeja i privatnih zbirki. Objavljeno joj je više znanstvenih radova o primjeri infracrvene metode na umjetničkim slikama. Članica je HDLU-a Zagreb, InSEA-e, HULULK-a i Grupe Infra. (Mario Milošević)
