Novinarstvo je ključ za stvaranje čitatelja, jer novine mogu zadovoljiti širok raspon čitateljskih interesa i usmjeriti čitatelja prema temama i izvorima koji ih zanimaju, kaže bivša Vjesnikova novinarka i sadašnja vlasnica izdavačke kuće Beletra Sandra Pocrnić Mlakar
Piše: Marinko Petković
Nekad su bili uspješni novinari, radili su godinama najljepši posao na svijetu, ako se na vrijeme napusti, i onda su iz različitih razloga, ali najčešće zbog srozavanja profesionalnih kriterija ili posustajanja izdavača, napustili sedmu silu, te postali uspješni književnici.
Ukratko, ostvareni ljudi koji su jednu profesiju zamijenili drugom, ali nikada nisu prestali sanjati, odnosno nisu bacili koplje u trnje već su samo jedan manji teren, najčešće novinarski tisak, zamijenili onim malo većim – knjigama.
Novinarstvo uči razmišljati
Bivša Vjesnikova novinarka i današnja vlasnica izdavačke kuće Beltra Sandra Pocrnić Mlakar napisala je nedavno knjigu pod nazivom Zagorkini sljedbenici. U njoj na lucidan način, prikazuje trenutačno stanje književnosti, ali sa one druge strane, ponajprije organizacijske i komercijalne, pa stoga analizira i prikazuje stanje u nakladništvu, knjižarama, ali i medijima.
Dakle, stručne analize utemeljene su na bogatom iskustvu i nizu provedenih anketa koje je provela autorica koja se stavlja i u cipele čitatelja, ne samo pisca. Naravno, to može jer je i sama sve to prošla, od klasičnog pristupa čitateljima, pa do poslije određenih aktivnosti vezanih uz traženja pisaca čija će djela objaviti, izazove oko pripreme i objavljivanja knjiga pa do promocija nakon kojih knjiga živi svoj život.
Pocrnić Mlakar ističe da kao diplomirani psiholog radi u medijima, uvjerena da nakladništvo, knjiško i novinsko, može biti alat za prevenciju socijalne patologije, edukaciju, prilagodbu, jačanje kohezije društva i razvoj jezika, osobito u ovako izazovnim vremenima. Prije svega, predlaže pokretanje informativnih i novinarskih uzornih časopisa, uz prateće portale.
Ona drži da je portal ili tisak, medij je nebitan, bitno je novinarski obraditi sadržaj i komunicirati s publikom raznih dobitaka i interesa. Drži da posebnu pozornost treba posvetiti časopisima za mlade jer društvene mreže omogućuju komunikaciju svih sa svima, ali ne mogu zamijeniti novine i cjelovitu informaciju.
Novinarstvo je ključ za stvaranje čitatelja, jer novine mogu zadovoljiti širok raspon čitateljskih interesa i usmjeriti čitatelja prema temama i izvorima koji ih zanimaju, ističe Pocrnić Mlakar.
Ona nije zaboravila niti svoje novinarsko/književne uzore Inoslava Beškera i Igora Mandića. Valja istaknuti da je Mandić godinama bio bez stalnog angažmana, trpeće otkazivanje suradnje u medijima, koji nisu imali sklonosti za oštricu njegova pera.
Brkan: Spremna dati otkaz!
Slično razmišlja još jedna bivša Vjesnikova novinarka Božica Brkan, koja je svoje bogato životno i radno iskustvo (sjetimo se samo legendarnog Večernjakova Vrta) sažela u svojoj novoj knjizi Umjesto kave, gdje je sabrala kolumne koje redovito objavljuje na svome blogu. Ipak, dugačak je bio i zahtjeva put od tiska do bloga.
Brkan otkriva na jednoj od redovitih promociji nove knjige da je uvijek bila spremna dati otkaz u medijima, u prevrtljivim novinarskim vremenima, odnosno krenuti ispočetka, kada uredništvo, iz različitih razloga, više nije imalo sluha za njezin novinarski put.
S druge strane, bivši novinar Večernjakove crne kronike Damir Karakaš, nakon što je davno napustio novine, te nakon višegodišnjeg boravka u Parizu, uspješno otisnuo u svijet knjiga, nikada više nije prihvatio izazov da piše za novine, iako je imao i takve ponude.
On kaže da je među piscima, posebno u Južnoj Americi, bilo dosta onih koji su počeli kao novinari. Najpoznatiji je peruanski pisac Mario Vargas Llosa, koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost, ali nije, na sreću za književnost, uspio postati i predsjednik Perua.
Nadalje, novinar je bio i Mark Twain koji je postao najslavniji pisac u Americi, a kao bivši novinar imao je jasno poimanje o moći medija te je od sebe stvorio svojevrstan književni brend još sredinom 20. stoljeća.
Na ovogodišnjem sajmu knjiga Interliber na Zagrebačkom velesajmu, najprodavanija knjiga je bila ona sportskog novinara Dražena Krušelja o padu Mamića u Dinamu. Na policama sajma zamijetili smo, između ostalih, i knjigu novinarke Željke Godeč o legendarnom zagrebačkom gradonačelniku Većeslavu Holjevcu i novinara Jasena Boke Od Dnjepra do Jadrana.
—
Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije
