Sedmi Dani medijske pismenosti, u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja, održavaju se od 22. do 28. travnja 2024. godine, uz brojna dodatna događanja u tjednima prije i poslije.
Ove su godine u fokusu razvoj kritičkog razmišljanja, obrazovanje o umjetnoj inteligenciji i medijska pismenost mladih u kontekstu superizborne godine.
Rezultati istraživanja koje je za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF provela agencija Ipsos pokazuju koliko je važno omogućiti prilike za obrazovanje i razvoj vještina iz područja medijske pismenosti.
• 65,1 % ispitanih smatra da medijska pismenost treba biti značajnije uključena u školske kurikule.
• 43,6 % mladih (16 – 25 godina) imalo je priliku učiti o medijima.
• Mlade (16 – 25 godina) najviše brine utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, internetsko nasilje (primjerice cyberbullying, govor mržnje i neprimjereni komentari) te seksualizirani sadržaji.
• Najčešći izvori informiranja o aktualnim temama u općoj su populaciji internetski portali i televizija, a kod publike od 16 do 25 godina internetski portali i utjecajne osobe/influenceri.
“Svjesni da se cjelokupno informacijsko okruženje promijenilo pojavom novih tehnologija i dionika izmijenjenim navikama medijskih publika te novim praksama samih medija, koji postaju sve zavisniji o društvenim mrežama pri pronalaženju tema i izvora, distribuciji svojih sadržaja te dopiranju do publike, podržavamo i sudjelujemo u Danima medijske pismenosti od samih početaka. Dapače, Ministarstvo kulture i medija osiguralo je i dodatna europska sredstva koja će se koristiti za razvoj medijske pismenosti i medijsko obrazovanje. Pokrenuli smo i projekt uspostave sustava provjere točnosti informacija, koji je zapravo pilot-projekt u EU-u, a koji s velikom pozornošću prate i druge zemlje koje dijele iste izazove borbe s dezinformacijama i informacijskim manipulacijama. Kao društvo, dužni smo svim građanima pružiti mogućnost da postanu medijski pismeni, i na tome intenzivno radimo, a radit ćemo i nadalje. No istodobno svatko od nas kao pojedinac treba biti svjestan da jedino razvojem vlastite medijske pismenosti može štititi sebe, svoju obitelj, pa i društvo, od štetnih manipulacija”, poručila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
“Ministarstvo znanosti i obrazovanja prepoznaje važnost medijske pismenosti te svojim pokroviteljstvom potiče održavanje Dana medijske pismenosti. Kako bi se osiguralo da se svi učenici u Hrvatskoj osnaže za suočavanje s izazovima koje donosi digitalna era, važno je nastaviti s ulaganjem u edukaciju o medijskoj pismenosti. I ove godine uputili smo poziv školama za sudjelovanjem u obilježavanju 7. Dana medijske pismenosti. Uvjeren sam da će aktivnosti koji se provode u sklopu ovogodišnjih Dana medijske pismenosti doprinijeti razvijanju svijesti i kritičkog razmišljanja kod sudionika. Također, nadam se da će se ovim događajem potaknuti daljnja suradnja među stručnjacima i organizacijama koje se bave medijskom pismenošću što je također iznimno važno”, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
“Brojne inicijative Europske komisije pomažu u stvaranju poticajnog digitalnog i medijskog okruženja u kojem mladi imaju priliku razvijati svoje kritičko mišljenje, stjecati nove vještine i znanja, učiti i istraživati. I to sve na siguran način. U tom kontekstu izdvajam Uredbu o digitalnim uslugama, s čvrstim pravilima za digitalne platforme u borbi protiv nezakonitog sadržaja, cyberbullying i drugih negativnih pojava u online svijetu. Tu je i poboljšani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, koji potpisuju čak 43 velike online platforme. A valja istaknuti i Uredbu o umjetnoj inteligenciji, jedini pravni okvir na svijetu za razvoj i upotrebu umjetne inteligencije na siguran i etičan način”, istaknula je voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević.
“Bez medijski pismenih građana kao društvo gotovo da nemamo šanse. Znamo da su dobro informirani građani temelj zdrave demokracije. A živimo u svijetu u kojem je u izobilju informacija sve teže pronaći vjerodostojnu informaciju, u svijetu u kojem smo svakodnevno izloženi brojnim dezinformacijama i manipulacijama i u kojem su mladima sad već gotovo jedini izvor informacija internet i influenceri. Stoga je sasvim jasno da su nam više nego ikada – svima, a posebice mladima – potrebna znanja koja omogućuju da se snađemo u mnoštvu informacija kojima smo izloženi. Zato nam treba sposobnost kritičkog razmišljanja i zauzimanja kritičke neovisnosti u odnosu na društvene mreže i sve vrste medija. Da bismo hrvatskim građanima omogućili da steknu ta danas esencijalna znanja, potrebno je snažnije integrirati medijsku pismenost u škole i početi s medijskim obrazovanjem još u vrtićima”, izjavio je zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović.
“Iz godine u godinu djeca i mladi pokazuju nam da sve bolje razumiju medije, ali nam govore i da ih brine internetsko nasilje i utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje. Umjetna inteligencija te brojni drugi alati i sadržaji dostupni su djeci i mladima iako nisu osmišljeni za njih niti primjereni njihovoj dobi. Mladi nam također govore i da medijska pismenost treba biti važan dio obrazovanja od rane dobi te da računaju na odrasle da ih podrže u tome. Upravo zato je važna medijska pismenost, kao neizostavan skup vještina za 21. stoljeće. Te vještine djeci i mladima, ali i odraslima, pomažu da kritički razmišljaju u ‘medijskom labirintu’. Vještine se uče, pa trebamo omogućiti djeci, mladima i odraslima što više prilika da ih steknu i produbljuju. Dani medijske pismenosti i portal medijskapismenost.hr jedan su od odgovora na tu potrebu”, kazala je Ana Dautović, zamjenica predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Na konferenciji za medije sudjelovali su i mladi novinari školskog lista “Čarobna frula” OŠ Jure Kaštelana iz Zagreba i njihova mentorica Sanja Miloloža. Učenici su u posljednjem izdanju svog školskog časopisa obradili temu umjetne inteligencije, te su zahvaljujući tome mnogo naučili.
U okviru Dana medijske pismenosti održat će se brojna događanja – predstave, panel-rasprave, predavanja i radionice u vrtićima, školama, na fakultetima, u knjižnicama, kinima, na pučkim otvorenim učilištima i u drugim ustanovama.
Dane medijske pismenosti pokrenuli su 2018. godine Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku kako bi educirali i informirali djecu, roditelje, odgojitelje i nastavnike na području medijske pismenosti. Dani medijske pismenosti platforma su za suradnju i razvoj projekata medijske pismenosti te podršku edukatorima razvojem materijala za medijsko obrazovanje, a provode se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Od 2018. do 2023. godine Dani medijske pismenosti uključili su više od sto tisuća djece, adolescenata i odraslih u više od 1800 događanja.
