Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja lipnja, odnosno tijekom prvih šest mjeseci ostvareno više od 6,7 milijuna dolazaka i preko 27,3 milijuna noćenja.
Što, kako ističe HTZ, u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 16 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima, odnosno rast od 4 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
„Hrvatski je turizam tijekom prvih šest mjeseci ostvario pozitivan i vrlo dobar rezultat, kako u odnosu na lani, tako i u odnosu na prvih šest mjeseci rekordne 2019. godine. Uz odličan svibanj u kojem smo ostvarili rast od 30 posto u odnosu na lani te lipanj u kojem smo uspješno izjednačili lanjski rezultat, sada se nalazimo na početku srpnja i špice sezone tijekom koje će dnevne brojke turista kontinuirano rasti. Na našim emitivnim tržištima u tijeku su promotivne aktivnosti za ljetni dio godine i to posebno na tržištu Njemačke, Italije, Poljske i SAD-a, te kampanje za posezonu u kojoj očekujemo rast turističkog prometa u odnosu na lani“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano po županijama, tijekom prvih šest mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (8,5 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (4,7 milijuna noćenja, +11% u odnosu na 2022.), Kvarneru (4,5 milijuna noćenja, +6% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (3 milijuna noćenja, +8% u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (2,5 milijuna noćenja, +20% u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (1,3 milijuna noćenja, +1,5% u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (727 tisuća noćenja, +14% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,1 milijun noćenja što je 20% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od milijun noćenja što je 20% više nego lani.
„Vjerujem da turističkim pokazateljima za prvu polovicu ove godine svi možemo biti zadovoljni. Izvrsne rezultate turističkog prometa, koji je iznad razine istog razdoblja 2019. godine prate i rekordni financijski pokazatelji. Prema podacima HNB-a, prihodi od stranih turista za prvo tromjesečje 2023. godine iznosili su 672 milijuna eura što u odnosu na do sada referentna prva tri mjeseca 2022. godine, predstavlja povećanje od 38 %, odnosno prihode veće za 186 milijuna eura. Svi ovi podaci ukazuju da smo na dobrom putu, da je iza nas jedna od najboljih predsezona hrvatskog turizma te da je unatoč izazovnom razdoblju turistički sektor, zahvaljujući između ostalog i izdašnim mjerama Vlade RH, ostao stabilan. Vlada je sa svoje strane, i u doba pandemije, kada je fokus bio na očuvanju radnih mjesta i zaštiti turista i zaposlenika u sektoru, ali i za vrijeme ove recentne krize s energentima, učinila sve da se olakša rad poduzetnika, kao i da se očuva standard hrvatskih građana. Naš strateški cilj je razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, a kruna te reforme upravljanja novi je Zakon o turizmu kojim ćemo po prvi puta svim destinacijama omogućiti alate za razvoj održivog i konkurentnog turizma“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih šest mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih šest mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (6,4 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.), Hrvatske (3,5 milijuna noćenja, +5% u odnosu na 2022.), Austrije (2,6 milijuna noćenja, +6% u odnosu na 2022.), Slovenije (2,4 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.), Poljske (1,5 milijuna noćenja, +13% u odnosu na 2022.) te UK-a (1,2 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.).
U lipnju ostvareno 2,9 milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja.
Prema podacima sustava eVisitor, u lipnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 2,9 milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 2 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata ako govorimo o lipnju 2019.
Pritom je u lipnju u jadranskim županijama ostvareno 2,7 milijuna dolazaka i 14,5 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 1 posto, u Zagrebu je pritom ostvareno 122 tisuće dolazaka (+22% u odnosu na lani) i 235 tisuća noćenja (+13% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 128 tisuća dolazaka (+6% u odnosu na lani) i 247 tisuća noćenja (+7% u odnosu na lani).
Najviše noćenja u lipnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (3,9 milijuna noćenja), Hrvatske (1,4 milijuna noćenja), Austrije (1,4 milijuna noćenja), Slovenije (1,4 milijuna noćenja), Poljske (1 milijun noćenja) te Češke (848 tisuća noćenja).
