Monografiju grupe autora „Škrlet – hrvatski vinski biser“ izdao je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a urednici su prof.dr.sc. Ivan Pejić i prof.dr.sc. Edi Maletić.
Monografija je rezultat zajedništva moslavačkih vinogradara i vinara okupljenih u nekoliko udruga, lokalnih vlasti te znanstvenika i bivših studenata Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Monografija nastoji objediniti sve postojeće stručne spoznaje o Škrletu. Povodom njezine objave, Udruga Škrlet Moslavina, Udruga Lujo Miklaužić, i Grad Ivanić-Grad organizirali su prezentaciju monografije i kušanje vina.
Prof.dr.sc. Ivan Pejić s Agronomskog fakulteta, jedan od urednika monografije kazao je kako Škrlet vrijedna autohtona sorta: „Zbog nedostatka kvalitetnog sadnog materijala Škrleta kao autohtone sorte u Hrvatskoj, 2000. godine smo započeli s projektom njegove klonske selekcije kako bismo dobili sadnice vrhunske kvalitete koje ćemo dalje kontinuirano razmnožavati. Projekt je uspio uz pomoć članova udruga te danas imamo vrhunska vina. Sva povijest, rad, trud i nastojanja sadržana su u ovoj knjizi za koju se nadam da će biti dobar temelj budućim generacijama u širenju znanja i promocije Škrleta.“
„Ova monografija je plod predanog i dugogodišnjeg rada prof. Pejića, prof. Maletića, ali i brojnih znanstvenika i stručnjaka koji su dali doprinos u znanstvenom radu, uzgoju i promidžbi ove sorte. Uvjeren sam da je ova monografija kruna dosadašnjeg rada na Škrletu, ali i kamen temeljac za buduće generacije i projekte vezane za Škrlet“, rekao je Janko Kezele predsjednik Udruge Škrlet Moslavina.
„Ova knjiga je lijep medij koji nas spaja, što potvrđuje suradnja s Agronomskim fakultetom, županije i udruga. Monografija je perjanica dobre komunikacije na našim prostorima zadnjih 20-tak godina. Na temelju ovog izdanja, sljedeće generacije će bazirati neka nova djela i radove s kojima ćemo mi dalje promovirati ovu sortu, što kvalitativno, što marketinški“, kazao je Lovro Miklaužić, zamjenik gradonačelnika Grada Popovače i direktor Turističke zajednice Popovača.
Izdavanje monografije su omogućili Grad Popovača i Grad Kutina. Hrvoje Krmelić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Kutine čestitao je svim autorima na izdavanju knjige. „Počašćeni smo i ponosni jer se na ovaj način prezentira naša autohtona sorta, a njezine vrijednosti se mogu kroz knjigu prenositi ne samo u našem okruženju nego i van granica. Šrklet se promovira zajedno sa našim nadarenim vinarima te tu leži njegov potencijal koji se može sagledati i kao motiv održivosti razvoja gospodarstva na našim područjima. U tom će se pogledu Grad Kutina i dalje podržavati sve aktivnosti u promoviranju Škrleta i potpora vinarima.“
Monografija je izdana uz potporu Grada Ivanić-Grada. „Ova knjiga predstavlja uspjeh u istraživanju i edukaciji i temelj je svakog daljnjeg razvoja. Vjerujem da će u nadolazećim godinama doći novi znanstvenici i nove spoznaje o Škrletu. Grad Ivanić-Grad će, kao i do sada, podupirati promociju vinara i sorte te razvijati turizam i gastronomiju s ciljem veće prepoznatljivosti Škrleta i njegovog potencijala u javnosti”, rekla je Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada.
Škrlet je autohtona sorta vinove loze relativno male ukupne populacije koja se danas dominantno uzgaja u vinskoj podregiji Moslavina. Iako se radi o sorti koja daje bijele grozdove zanimljivo je da naziv Škrlet vjerojatno dolazi od crvenkaste boje bobice u zriobi, a koja se u starijoj stručnoj literaturi često rabila za opis boje plodova. Podrijetlo riječi je latinsko: scarlatum – crvena boja. Krešimir Lenić, predsjednik Udruge vinogradara i voćara “Lujo Miklaužić” Kutina rekao je kako je ova knjiga kruna dvadesetogodišnjeg rada sudionika na selekciji Škrleta. „Knjiga ima i status službenog udžbenika na Agronomskom fakultetu pa će se s godinama još više potvrđivati njezina kvaliteta. Preporučujem svakome da ju pročita.“
Škrlet se od davnina uzgaja u Moslavini, a zadnjih desetljeća postupno se širi i u susjedna vinogorja. Trenutno je u Hrvatskoj blizu 70 ha vinograda pod Škrletom, a ova sorta ima velik potencijal. „U zadnjih desetak godina udruge su pojačano radile na predstavljanju i promociji Škrleta te time i povećanju prepoznatljivosti i vrijednosti vina Škrlet, posebno u okviru projekta brendiranje Škrleta koji je započet 2012. godine. Vjerujem da smo time dali poticaj izradi monografije koja je kruna brojnih aktivnosti u posljednjih preko dvadeset godina. Ova monografija je dokaz da se suradnjom i upornošću može doći do značajnih rezultata i uspjeha u pozicioniranju slabo poznate sorte vina na domaćem vinskom tržištu“, istaknuo je Kezele.
Proizvodi se najčešće kao svježe, suho mirno vino, ali se danas može kupiti i kušati kao mlado i odležano vino, u obliku pjenušca, predikata te kao ekološko vino. Ova vina osvajaju visoka odličja na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Već nekoliko godina za redom potražnja za Škrletom premašuje proizvodnju.