Uhićenja su popratna pojava i afere u Ini koja je već tjednima top tema više u političkim, manje u pravosudnim krugovima. Koliko je to i je li uopće utjecalo na rejting stranaka doznajte u ovomjesečnom HRejtingu objavljenom u Dnevniku HRT-a.
Uzme li se u obzir da su trendovi u politici veoma važni, onda je zaključak da je afera u Ini koštala HDZ. I ovaj im je mjesec rejting u minusu. Ali problem je oporbe što od toga gotovo nitko od njih nije ništa zaradio.
“Trenutačni rejting HDZ-a blizu je onomu koji je ta stranka imala prije šest godina, kada je Tomislav Karamarko morao otići, a Andrej Plenković spremao se za dolazak na vlast. HDZ danas podupire četvrtina hrvatskih birača. Točno 24,62 posto, što je 0,57 posto manje nego u rujnu. Kad već spominjemo 2016., podsjetit ću da je uoči izbora i dolaska Andreja Plenkovića na mjesto Zorana Milanovića u Banske dvore, SDP je u anketi koju je objavio HRT bio na 32 posto, a danas je upola slabiji. Ovaj mjesec završava na samo 16,2 posto, oko pola posto manje nego u rujnu”, rekla je novnarka HRT-a Tatjana Munižaba predstavljajući rezultate HRejtinga.
Možemo!, koji su tada bili aktivisti, danas su treća politička snaga u zemlji s biračkom potporom od 11,2 posto i za razliku od dvije najjače stranke, oni su malo narasli (+0,33 posto).
I Most je malo narasao (+0,57 posto) koji je na rušenju Karamarka prije šest godina doživio uzlet, u međuvremenu prešao put od vlasti do žestoke oporbe, ali mu je rejting ostao gotovo isti – na 9,3 posto.
Peti je i ujedno zadnji koji još prelazi izborni prag je Domovinski pokret. Trenutačno ima ju 5,4 posto i u silaznoj su putanji u odnosnu na prošli mjesec (-0,31 posto).
Munižaba je prezentirala i kako stoji preostalih 13 stranaka iz ankete HRejting od kojih samo dvije trenutačno nisu parlamentarne.
“Ni preostalih 11 stranaka ne bi bile parlamentarne da je Hrvatska jedna izborna jedinica, a predizborne koalicije zabranjene. Jer i najjača među strankama koje ne prelaze prag – Centar (2,7 posto), od tog je praga toliko daleko da ga samostalno nema nikakve šanse preskočiti i ponovno doći do saborskog mandata. Kao ni bivši SDP-ovci preko svoje nove stranke Socijaldemokrata s 1,6 posto podrške birača. HSS ima 1,5 posto i svog je predsjednika već istaknuo kao kandidata za premijera, teško bi sam došao do Sabora, a kamoli do Banskih dvora. Na oko 1 posto potpore još su: Fokus (1,3 posto), Radnička fronta (1,2 posto), IDS (1,1 posto) i Sinčićev nekad Živi zid, sad Ključ Hrvatske (1,0 posto)”, rekla je.
Čak je i 1 posto birača neosvojivo za parlamentarne Hrvatske suvereniste (0,9 posto) ili vladajuće HNS (0,6 posto), HSU (0,5 posto) i HSLS (0,5 posto). Kao ni za stranku čiji je osnivač najdugovječniji zagrebački gradonačelnik (BM 365 – 0,4 posto) i koja ima potporu identičnu Čačićevim Reformistima (0,4 posto).
“A kad se rejtinzi svih ovih 13 stranaka ispod praga zbroje iznosi 13,7 posto, i to je iznos znatno manji od broja neodlučnih. Trenutačno ih je 17,9 posto, pa su se i ovaj mjesec potvrdili kao druga i očito presudna politička snaga u zemlji”, izvijestila je Munižaba.
Istraživanje na uzorku od 1400 ispitanika provedeno je protekla tri dana (od 17. do 19.10.). Najveća moguća greška iznosi +/- 2,95 posto, a razina pouzdanosti 95 posto.
