ZNASTVENICI ISTRAŽILI: Kako pivo utječe na crijevnu mikrobiotu kod čovjeka

290

pivo

Otac medicine, Hipokrat izjavio je kako “sve bolesti započinju u crijevima” i ne znajući kolika se mikrobna bioraznolikost krije u crijevu čovjeka i koliko su složene interakcije između mikrobiote koja je danas prepoznata kao “virtualni organ” našega tijela.

Pojednostavljeno možemo reći da smo više bakterije nego ljudi, budući da u našem tijelu nosimo više bakterijskih stanica nego naših tjelesnih stanica.

Brojni znanstvenici diljem svijeta nastoje rasvijetliti kako naš način života i odabir hrane utječe na sastav mikrobiote. Najveći projekt te vrste pod nazivom “The Flemish Gut Flora Project” proveden je na zdravoj populaciji Belgije, a prvi rezultati objavljeni su prošle godine. Tijekom pet godina, prikupljeno je i analizirano 1000 uzoraka stolice te je utvrđen sastav mikrobiote i ukupno 69 čimbenika koji utječu na taj sastav. Neki od bitnih čimbenika su vrijeme prolaska sadržaja kroz crijevo, zdravstveni status, prehrana, primjena lijekova, spol i dob.

Posebno su interesantne spoznaje o tome kako tamna čokolada i pivo imaju snažan utjecaj na sastav i raznolikost mikrobiote. Znanstvenici ovaj fenomen pripisuju bogatom sadržaju polifenola, biljnih tvari koje nalazimo u brojnim biljnim namirnicama, posebice u čokoladi, čaju, pivu i vinu. Sadržaj polifenola u pivu potječe iz hmelja i ječma, a donedavno se cijenio zbog njihovog antioksidacijskog i protuupalnog učinka te općenito povoljnog utjecaja na zdravlje.

Također, ne treba zanemariti i njihov doprinos aromi i ukupnom doživljaju te očuvanju stabilnosti piva. Svim tim spoznajama pridružila se i priča o utjecaju na naše crijevne mikroorganizme, te se posljednjih godina sve se više istražuje i međuigra crijevne mikrobiote i polifenola iz hrane.

O toj temi bilo je govora i na prošlogodišnjem “Beer and Health” simpoziju održanom krajem godine u Madridu. Dr. Isabel Moreno Indias s Biomedicinskog istraživačkog instituta u Malagi pojasnila je kako pivo zbog udjela polifenola može utjecati na sastav crijevne mikrobiote na način da inhibira rast patogenih te stimulira rast dobrih bakterija.

Funkcija mikrobiote vezuje se uz različite organe i organske sustave te ima ulogu u zaštiti od brojnih bolesti. Mikroorganizmi gastrointestinalnog sustava neophodni su za njegovu normalnu fiziološku funkciju, no neke bakterije mogu biti i potencijalno patogene. Disbioza se javlja kada je ravnoteža crijevne bakterijske mikrobiote narušena, odnosno, kada “dobre” i “loše” bakterije nisu u ravnoteži što može izazvati metabolički ili imunološki odgovor u čovjeka.

Zaštitna mikrobiota najčešće je promijenjena kada se organizam nalazi u stanju stresa, kod primjene antibiotika ili kod osoba čiju prehranu odlikuje visok unos jednostavnih šećera, zasićenih masnoća, crvenoga mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama, te nizak unos prehrambenih vlakana i drugih vrijednih nutrijenata što karakterizira tzv. zapadnjačku prehranu.

Poznato je i da promjene u sastavu crijevne mikrobiote mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti, pa čak i debljine i metaboličkih bolesti. (M. Petković)

Komentiraj