ZELENA LISTA proziva ministricu poljoprivrede zbog maliverzacija s medom na štetu potrošača!

Nenad Matić - Zelena lista
Arhivska fotografija | Foto: M. Petković

Zelena lista (ZL) tražimo hitnu zabranu kancerogenog glifosata i u Hrvatskoj, kao i pojačanu kontrolu meda na domaćem tržištu!

Hvale vrijedna akcija Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka u školama, koja se provodi diljem Lijepe naše, samo godinu dana nakon što je konačno pokrenuta, dolazi pod veliki upitnik jer se u Hrvatsku, iako za to nema stvarne potrebe, na veliko uvozi med upitne zdravstvene ispravnosti.

Prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) u Hrvatsku je samo u prošloj godini uvezno čak 2000 tona meda, a izvezeno meda u iznosu od 400 tona. Stoga izjava ministrice poljoprivrede Marije Vučković da je uvoz meda u prvih šest mjeseci ove godine manji 57 posto u odnosu na lani je samo ‘kap u moru’ problema koji muče 10.000 hrvatskih pčelara, ali i brojne potrošače meda, tvrdi Zelena lista.

“Prema našim saznanjima, med je proizvod za koji Hrvatska ima kapacitete proizvodnje i za vlastitu dostatnost i za izvoz jer imamo i ekološke, klimatske i ostale komparativne prednosti naspram proizvođača meda iz drugih država. Hrvatski pčelari su sigurno spremni za takvu proizvodnju uz pomoć države i potrošača. Država treba samo raditi velike i česte kontrole, a potrošači shvatiti da ne mogu kupiti med po cijeni manjoj od 50 kuna po kilogramu”, kaže se u priopćenju Zelene liste, koje je potpisao predsjednik zelenh Nenad Matić.

Zelena lista zna da je teško boriti se s uvozom, ali s jasnim označavanjem porijekla meda i patvorenjem nije, ističe se u priopćenju ZL.

Predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda prof.dr.sc. Dražen Lušić s Katedre za zdrastvenu ekologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci upozorio je da je u kolovozu od 60 mjesta gdje se prodaje med uz cestu od Dalmacije, Istre do stare Ličke magistrale zadovoljio samo jedan uzorak. Osim toga, postoji konstantan porast priliva jeftinog uvoznog meda na tržište EU-a, a tako i Hrvatske. Ne radi se samo o uvozu kineskog meda, koji je postao sinonim za jeftini med na globalnom tržištu, već i drugih zemalja Europe, Azije ili južne Amerike, ali s obzirom na iskustvo EU s rezuidima u kineskom medu, nerijetko je to i manje kvalitetan med. Ipak, Kina je samo od 2014. godine, povećala izvoz meda u pet godina za 88 posto, a pčelinji fond za 22 posto što upućuje na korištenje šećera u prihrani pčela, ali i ‘antivariola tretmana’.

Isto tako, pekarski med je postao med za industrijsku uporabu što je važno jer se taj ‘med’ najviše koristi u prehrambenoj industriji. No, radi se više o eteričnim uljima umjesto pravog meda od kadulje, iako bi zahvaljujući tri klimatske zone, u Lijepoj našoj mogli imati preko 30 vrsta domaćeg meda.Zelena lista smatra da je ustavno pravo znati od kuda dolazi med.

EU zemlje, koje imaju 600.000 pčelara troše više meda od njegove domaće proizvodnje, pa se uvoze godišnje čak 200.000 tona meda, najviše iz Kine, Ukrajine i Meksika. Međutim, gubici na globalnoj razini su oko 600 milijuna dolara, a u Hrvatskoj dvije milijarde kuna, ako se uzmu u obzir opće korisne funkcije pčela, koje plaćaju danak uporabe glifosta i drugih ‘zaštitnih sredstva u poljoprivredi’. Poljoprivredni inspektori su u 2018. godini otkrili da je 10 posto meda krivotvoreno u domaćim trgovinama, a čak trećina se ne smije direktno konzumirati.

U ovakvim slučajevima analize su ukazale da u pojedinim vrstama meda nije bio pronađen dovoljan broj peludnih zrnaca da bi se med deklarirao kao med od određene vrste bilja (npr. bademov ili kestenov), a kod trećine uzoraka sporna je bila i sama kvaliteta meda.

Konkretnije, u njima je utvrđen sadržaj hidroksimetilfurfurala više od dopuštenog što znači da med uopće nije prikladan za direktnu konzumaciju – već bi na njemu trebala stajati oznaka “med za industrijsku uporabu” te se koristiti samo za kuhanje, pečenje ili kao sastojak u drugim proizvodima, upozoravaju iz ZL.

Zelenu listu posebno zabrinjava herbicid širokog spektra glifosat, kojem je dozvola uporabe produljena do 2021. godine, a problem s glifosatom je tim veći jer ne postoji uzorak meda u Sjevernoj Americi koji nije onečišćen tim potencijalno kancerogenim herbicidom za ljude. Stoga je Austrija već zabranila glifosat, pa bi trebala i Hrvatska, ne čekajući EU direktivu do 2021. godine, ističe Zelena lista.

Testiranje meda na glifosat u Institutu Andrija Štampar košta po jednom uzorku tisuću kuna. Doze glifosta u hrvatskom medu su vrlo vjerojatno niže od europskog prosjeka, uz ostalo, zbog manje intenzivne poljoprivrede. To je tek potrebno detaljnije ispitati i onda dobiveni rezultati mogu biti marketinška podrška domaćem medu, a i zaštita naših potrošača.

Matić kaže da prema njihovim saznanjima, med je proizvod za koji Hrvatska ima kapacitete proizvodnje i za vlastitu dostatnost i za izvoz jer imamo ekološke, klimatske i ostale komparativne prednosti naspram proizvođača meda iz drugih država. Hrvatski pčelari su sigurno spremni za takvu proizvodnju uz pomoć države i potrošača. Država treba samo raditi velike i česte kontrole, a potrošači shvatiti da ne mogu kupiti med po cijeni manjoj od 50 kuna po kilogramu meda. (M.Petković)

Komentari