‘ZAMRZNUTA LJEPOTA’: U Arheološkom muzeju otvara se izložba troje hrvatskih autora

Petar Hranuelli: "Ljubavnici"
Petar Hranuelli: “Ljubavnici” | Foto: Nikša Lalin

U utorak 12. studenoga 2019. u 19 sati u Galeriji AMZ, u sklopu kulturnog programa Four Seasons of Czech Culture održat će se otvorenje izložbe skulptura “Zamrznuta ljepota” troje hrvatskih autora, Ane Horvat, Alane Kajfež i Petra Hranuelija.

Izložbom Zamrznuta ljepota troje hrvatskih umjetnika povezuju kulturu i umjetnost Češke i Hrvatske kroz skulpture u staklu. Petar Hranuelli hrvatski je kipar koji već duži niz vremena izrađuje skulpture u češkom staklu sa željom da materijalom i načinom obrade poveže te dvije države.

Ana Horvat akademska je kiparica, koja kroz svoje radove povezuje pivo i staklo, dva proizvoda po kojima je Češka poznata u svijetu, koristeći materijale i tehnike karakteristične za obje zemlje. Akademska kiparica Alana Kajfež izrađuje skulpture torza u staklu inspirirana izvorima vode iz grada Karlovy Vary u Češkoj. Njene skulpture ljudskih figura u plitkom reljefu naziru se ispod staklenih plašteva koji kao proziran slap koji prekriva tijelo dočarava figuru zamrznutu u staklu.

Petar Hranuelli izlaže od 1994. godine na 49 samostalnih i 98 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Draženka Jalšić Ernečić, Snježana Kauzlarić, Romana Tekić, Olivera Vukotić, Vesna Bunčić i Sonja Đurović.

Djela mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama u cijelom svijetu (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Španjolska, Kalifornija, Čile). Od 2006. godine živi i stvara u Zagrebu, član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

Ana Horvat sudjeluje na kiparskoj koloniji u Posedarju kao autor IX. postaje križnog puta koji je postavljen iznad grada. 2016. godine sudjeluje na projektu Urbani vrtovi, s njima slika u Samoboru, Velikoj Gorici i Stenjevcu. Autorica je murala u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivanić Gradu. Od 2004. godine sudjelovala je na preko 20 samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, nekoliko likovnih radionica i kolonija. Osvojila je drugu generacijsku nagradu na natjecanju likovnih škola 2008. godine.

Alana Kajfež izlaže na više samostalnih i skupnih izložbi te je autorica javnih spomenika San koralja (Vrsar), Jack White (Zagreb), Medvjeđi ples (Lovinac), X. postaja (Posedarje). Izrađuje skulpture primjenjujući razne kiparske tehnike i materijale, uključujući i tehniku staklene fuzije.

Sudjeluje na više kiparskih i slikarskih radionica te na projektu Urbani vrtovi (Zagreb, Samobor, Velika Gorica). Radovi joj se nalaze u privatnim i javnim kolekcijama. Autorica je nagrade [email protected] za Festival monodrame u Krapinskim Toplicama. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

Izložba je otvorena do 23. studenoga 2019. u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb.

Ulaz je besplatan.

Arheološki muzej u Zagrebu tijekom 2019. godine svojim posjetiteljima i široj publici predstavlja međunarodni kulturni program Four Seasons of Czech Culture koji se sastoji od predavanja, izložbi, radionica za odrasle te koncerta.
Cilj programa je predstaviti češku kulturu, glazbu, umjetnost i arheologiju široj hrvatskoj javnosti, ali i spojiti kulture ovih država kroz višeslojnu i plodonosnu suradnju. Navedeni program prva je međunarodna suradnja ovoga tipa i ove veličine koja je do sada izvedena u Arheološkom muzeju u Zagrebu, ali i šire na razini kulturnih institucija grada Zagreba.
Prvi se put realizira kulturni program koji se sastoji od ciklusa arheoloških predavanja, glazbenih koncerata, umjetničkih i arheoloških izložbi i tradicionalnih radionica, uz jedan specifičan detalj, a to je naglasak na češku tradiciju, baštinu i suvremeno stvaralaštvo.
Ostvareni su kontakti s brojnim češkim kulturnim institucijama i pojedincima, koji su više nego spremni sudjelovati u projektu ovakvog obujma i značaja.

Komentari