VRIJEDAN PROJEKT: Pokrenut internetski portal o hrvatskim velikanima Znameniti.hr

236
Znameniti.hr
Foto: printscreen

Početkom listopada s radom je započeo internetski portal Znameniti.hr koji omogućava pretraživanje i pristup digitaliziranim djelima velikana hrvatske kulture, znanosti, umjetnosti i javnog života te radovima drugih autora posvećenih njihovu opusu.

Na portalu je dostupna tekstovna, slikovna, zvučna i videograđa koja je izvorno smještena u digitalnim zbirkama/repozitorijima raznih hrvatskih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova, a pokretanjem ovog portala ta je građa dostupna na jednom mjestu.

Portal Znameniti.hr pokrenula je 2016. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sa svojom Knjižnicom kao koordinatorom projekta, u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Knjižnicom grada Zagreba i Državnim arhivom u Varaždinu. Te godine navršavala se 200. godišnjica rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskog te su u prvoj fazi projekta prikupljeni podaci iz zbirki ove četiri ustanove koji se odnose na ovog istaknutog hrvatskog povjesničara, književnika, političara i bibliofila.

U drugoj fazi izgradnje portala projektu su pristupile i ostale ustanove koje u svojim digitalnim zbirkama/repozitorijima posjeduju vrijedne priloge o znamenitim ličnostima hrvatske prošlosti i sadašnjosti: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Institut za etnologiju i folkloristiku te Muzej za umjetnost i obrt. Najnoviji partner u projektu je Centar za ženske studije iz Zagreba. Jednokratnu financijsku potporu dala je 2016. Zaklada Adris u sklopu okviru projekta koji je prijavljen pod nazivom Znameniti i zaslužni Hrvati, po uzoru na poznati leksikon Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 9251925. objavljen 1925. povodom jubileja tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva koji donosi životopise oko 3000 osoba iz hrvatske povijesti. Ministarstvo kulture i CARNet donirali su besplatnu internetsku domenu.

Portal trenutno sadrži 6511 digitalnih zapisa koji se, osim na Kukuljevića, odnose i na još 34 hrvatska velikana, uglavnom one kojima u 2017. padaju okrugle godišnjice života ili smrti, a o kojima postoji digitalizirana građa. To su Ruđer Bošković, Josip Jelačić, Ljudevit Gaj, Dimitrije Demeter, Petar Preradović, Vatroslav Lisinski, Šime Ljubić, Ivan Zajc, Adam Mandrović, Andrija Mohorovičić, Celestin Medović, Ivo Vojnović, Milan Rešetar, Nikola Faller, Janko Ibler, Menci Klement Crnčić, Nikola Andrić, Rudolf Valdec, Antun Gustav Matoš, Ivana Brlić-Mažuranić, Viktor Kovačić, Milan Begović, Milan Ogrizović, Tomislav Krizman, Ivan Meštrović, Julije Benešić, Lavoslav Ružička, Vinko Žganec, Frano Kršinić, Antun Motika, Nikola Šop, Dragutin Tadijanović, Tošo Dabac i Neven Šegvić.

Najviše zapisa je iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja u svojem digitalnom repozitoriju Dizbi sustavno objavljuje svoje publikacije, tako da su putem interneta dostupni primjerice svi brojevi časopisa Rad koji izlazi od 1867., Akademijin Ljetopis koji izlazi od 1877., te brojne serije: Diplomatički zbornik, Starine, Stari pisci hrvatski, Građa za povijest književnosti hrvatske, Zbornik za narodni život i običaje, Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium i druge, kao i sva izdanja Akademijinih Zavoda u Varaždinu i Osijeku.

Najviše digitalnih zapisa na portalu Znameniti.hr, čak 1578, odnosi se na glumca Adama Mandrovića, a uglavnom se radi o digitaliziranim kazališnim ceduljama koje se u izvorniku čuvaju na Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta HAZU. Portal Znameniti.hr u 2018. će se nadopuniti građom o drugim hrvatskim velikanima kojima padaju okrugle životne obljetnice.

Osim što na jednom mjestu donosi digitaliziranu građu o znamenitim Hrvatima, portal Znameniti.hr sadrži i poveznice prema biobibliografskim podacima, među kojima se izdvajaju online enciklopedije i leksikoni Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

„Očekuje se da će se u projekt uključiti i ostale ustanove te da će opseg i raznovrsnost zastupljenog digitalnog sadržaja rasti iz dana u dan“, kaže koordinatorica projekta Vedrana Juričić, upraviteljica Knjižnice HAZU koja pojašnjava da se u Hrvatskoj posljednjih godina prikupio respektabilan broj digitalizirane građe, naročito tekstovne i slikovne, koja je raštrkana na raznim internetskim adresama institucija, međusobno nepovezana i obrađena na različite načine koji ne omogućavaju pobiranje podataka.

“Ovaj projekt po prvi put omogućuje sustavno pobiranje metapodataka i stvaranje zajedničkog pretraživačkog mehanizma pristupu građe i stoga se radi o inovaciji u području digitalne ponude hrvatskih umjetničkih i kulturnih institucija. Nekomercijalni kulturni i umjetnički sadržaji u Hrvatskoj nisu dovoljno zastupljeni na internetu te bi ovo bio jedan od načina da se predstave i približe javnosti i to putem najraširenijeg medija današnjice”, kaže Vedrana Juričić koja očekuje da se ovim projektom potakne digitalizacija kulturnih, znanstvenih i umjetničkih sadržaja u Hrvatskoj, koji su u usporedbi sa stranim izvorima malobrojni i nezamjetljivi.

“Primjerice, u najvećoj europskoj digitalnoj knjižnici Europeani koja na dan 12. listopada 2017. broji 53,164.653 jedinica dostupno je 114.476 digitaliziranih jedinica iz Hrvatske, dok npr. Slovenija ima 564.858 jedinica, a najzastupljenija je Njemačka s 5,876.851 jedinicom. Postotak je vrlo mali, zbog čega je potrebno učiniti brze i snažne poteze da se poveća prisutnost hrvatske kulture, znanosti i umjetnosti u europskim digitalnim resursima. Tematski portal Znameniti.hr pridonosi promidžbi hrvatskih stvaralaca, umjetnika i znanstvenika u europskom okruženju”, dodaje Vedrana Juričić.

U svijetu postoji mnogo portala posvećenih značajnim ličnostima, primjerice u Sloveniji portal Znani Slovenci te u Njemačkoj portal Die Liste wichtiger deutscher Persönlichkeiten. Oni uglavnom sadrže razmjerno kratke kompilirane tekstove o ličnostima, te donose izbor literature u tiskanom ili digitalnom obliku i najvažnije internetske izvore, no nema poveznica na nacionalne fondove arhiva, knjižnica i muzeja s konkretnim radovima značajne osobe u potpunom tekstu ili slici, a time ni mogućnosti da se izgrade temelji interoperabilnosti tj. suradnje i uporabe različitih sustava kako bi se omogućio kvalitetnno i funkcionalno pretraživanje i pristup građi.

Komentiraj