VINARIJA KUTJEVO: Kako se rađala graševina od 1960. do danas

v
Foto: Press

Vinarija Kutjevo na nedavno Vinartovom festivalu Grand Tasting, održala je vertikalno kušanje graševina krenuvši od davne 1960. godine pa sve do ove godine. Radionica pod nazivom “Kako se rađala graševina” pokazala je koliko vrijednu ulogu ima sorta graševina u domaćem vinarstvu te koliki je njen potencijal za “velika vina”.

Ova jedinstvena radionica pod stručnim vodstvom sommeliera Siniše Lasana osmišljena je kao vremeplov graševina koji je započeo sa Vrhunskom graševinom 2016., nastavio se kroz berbu 2015., nakon čega je uslijedila graševina iz linije De Gotho berba 2015. i graševina Turković berba 2015.
Potom su uslijedili arhivski uzorci graševina iz 1960., 1969. i 1985., a nakon njih graševine izborne berbe 1993. i 1999. godine te za kraj radionicu je zaključila graševina izborna berba prosušenih bobica berbe 2011. godine.
Sva vina su pokazala izuzetnu kvalitetu, gotovo nevjerojatnu živost i eleganciju. Sve to nam dokazuje kakav dragulj imamo u našoj zemlji, a dajemo mu jako slabu pažnju. Kutjevačka arhiva bi zapravo trebala bit spomenik kulture. Hvala svima na sudjelovanju, te mislim da je ovo jedno od tastinga koje čovjek pamti čitav život. Zato uživajmo u vinima Kutjevačkih podruma i njihovoj izuzetnoj arhivi, ovim je riječima sommelier Siniša Lasan zaključio još jednu vinsku priču iz Kutjevo vinarije.

Vinski trezor / Vinska arhiva
Foto: Press

Inače, Kutjevo d.d. vlasnik je najveće vinske arhive u Hrvatskoj, koja broji više od 70.000 boca od čega su najstarije boce u ovu arhivu položene još davne 1947. godine. Kutjevčani za svoju arhivu kažu da je duša požeške Zlatne doline i svjedok je neprekinute vinske tradicije.

Najbolja vina svake godine polažu se u arhivu te se pod budnim okom enloga prati njihov put kroz vrijeme. Vrijednost vinske arhive svake godine se povećava, a okusi nadograđuju finim tercijarnim aromama. Arhivska vina skladište se u kutjevačkom podrumu koji je sagrađen davne 1232. godine te ima gotovo 800 godina dugu pisanu povijest.

Graševina
Foto: Press

Opisi arhivskih graševina

Graševina berba 1960.
Vino zlatnocrvenkaste boje, izraženog mirisa na sherry, sušenu koricu naranče, fine minerale i sušenu metvicu. Okus je suh, osjeti se plemeniti alkohol. Udio alkohola je 11,4 %, udio kiselina 5,6 gr/L i udio šećera 3 gr/L.

Graševina berba 1969.
Vino zagasito zlatnožute boje, miris podsjeća na sušeno cvijeće ruža, sušenu marelicu i narančinu koricu, u okusu se osjeti slatkoća. Udio alkohola je 12,2 %, udio kiselina 6,5 gr/L i udio šećera 20 gr/L.

Graševina berba 1985.
Vino boja starozlata i jantara, mirisom podsjeća na kandirano voće (jabuka), sušeno cvijeće, karamel, medne note, gljive i šumsko tlo. Okus je uljast, svjež, lepršav, osjeti se tercijarni bouquet, esteri fini minerali. Udio alkohola je 10,3 %, udio kiselina 5,7 gr/L i udio šećera 39 gr/L.

Graševina izborna berba 1993.
Vino izražene voćne arome, dominantne aroma kompota domaćeg voća. Udio alkohola je 11,5 %, udio kiselina 5,5 gr/L i udio šećera 71 gr/L.

Graševina izborna berba 1999.
Vino slatkog i slasnog, obilnog okusa ima izražene voćne arome, dok miris podsjeća na krušku, medne i karamelne note. Udio alkohola je 11,4 %, udio kiselina 5,1 gr/L i udio šećera 102 gr/L.

Graševina izborna berba prosušenih bobica 2011.
Vino boje starog zlata, bogate aromatične palete, širokog i obilnog slatkog okusa.
Lako se pronađu arome sušenih grožđica, zrele marelice, kompoti dunja i bresaka, ušećereni limuni i naranče, suhe smokve, prženi bademi, livadski med. Uravnotežen završetak s notama svježine oživljava sve i daje otmjenost aromatičnoj duljini. Udio alkohola je 12,4 %, udio kiselina 5,4 gr/L i udio šećera 162 gr/L. (M. Petković)