Vikić-Topić: U Bogovićevu 1 su dobrodošli ljudi dobre volje, mi ćemo im pomoći da realiziraju svoje ideje

Dražen Vikić-Topić, dopredsjednik HKD Napredak i predsjednik Napretkovog kulturnog centra

RAZGOVOR: Prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić, dopredsjednik HKD Napredak i predsjednik Napretkovog kulturnog centra

Ljudi traže načine kako pomoći jedni drugima, kako se društveno angažirati, a vizija i misija Hrvatskog kulturnog društva Napredak sjajni su temelji za to. Uostalom, i burna Napretkova povijest govori u prilog ljudskoj snazi i upornosti, ističe prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić

Piše: Anto Pranjkić
Foto: Mario Milošević

Gospodine Vikić-Topiću, novi ste dopredsjednik HKD Napretka pa nam recite nekoliko riječi o sebi.
– Početkom srpnja ove godine na Izbornoj skupštini HKD Napredak u Sarajevu izabran sam za jednog od dopredsjednika ovog starog društva, s posebnim zaduženjem za rad Napretka u Hrvatskoj. Pored toga sam već neko vrijeme i predsjednik Napretkovog kulturnog centra  u Zagrebu. Moja preci su se prije Prvog svjetskog rata doselila iz BiH u Zagreb u kojem sam rođen 1954. Diplomirao sam kemiju na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu 1978., a od siječnja 1979. do studenog 2019. radio sam na Institutu Ruđer Bošković. Doktor sam kemijskih znanosti iz područja nuklearne magnetske rezonancije, a doktorirao sam na Sveučilištu u Zagrebu 1988. godine. Predavao sam na Sveučilištima u Zagrebu, Rijeci i Puli. Sada radim na Sveučilištu u Puli.

Pored karijere znanstvenika i sveučilišnog profesor, djelujete i humanitarno. Od kada se bavite humanitarnim radom? Što vas je na to potaknulo?
– Humanitarnim radom se bavim tridesetak godina, a znanstvenim radom četrdeset godina. Humanitarni rad me osobno ispunjava, ali mi i pomaže u znanstvenom i obrazovnom radu jer mi otvara nove putove promišljanja. Znanost i humanost su neraskidivo povezane, iako naravno ima slučajeva gdje to nije tako, ali to su iznimke. I znanstvenici su ljudi sa svim svojim vrlinama i manama, pa stoga i oni pogriješe. Inače, još sam u srednjoj školi napravio prve korake u smjeru humanitarizma, ali sam se intenzivno humanitarnim radom počeo baviti početkom Domovinskog rata, kada sam bio član grupe znanstvenika, koju su predvodili dr. sc. Greta Pifat i dr. sc. Krunoslav Pisk, a koja je kontaktirala znanstvenike svijeta i Nobelovce da šalju apele protiv rata u Hrvatskoj. Apeli znanstvenika i Nobelovaca su objavljeni u dvije knjige u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade u Zagrebu 1992. godine. Inače sam član i humanitarne udruge “Fajter” za pomoć beskućnicima, Rotary International, Hrvatsko-indijskog društva i još nekoliko drugih udruga i društava.

HKD Napredak je nastao kao odgovor na potrebu pomoći studentima i đacima, ali je svoju misiju u 117 godina rada proširio i na druga područja ljudskoga djelovanja. Kako biste opisali njegovu današnju misiju?
– HKD Napredak je nastao iz dvije udruge koje su neovisno jedna od druge osnovane u Mostaru i Sarajevu 1902. godine zbog potrebe i želje da se pomogne darovitim đacima i studentima u Bosni i Hercegovini. Kroz sve ove godine Napredak se isprofilirao u jedno multifunkcionalno društvo, koje je proširilo djelokrug svog djelovanja na kulturu, znanost, sport itd., ali je zadržalo i svoju osnovnu ulogu stipendiranja potrebitih i darovitih mladih ljudi. Napretkovci su kroz više od jednog stoljeća, uspjeli iznalaziti načine da nadarenim i siromašnim mladim ljudima žednim znanja pomognu u ostvarivanju njihovih snova, osiguravajući im materijalne uvjete kako bi što lakše postigli željeni stupanj znanja i zvanja. Pokrenute su bile i mnogobrojne gospodarstvene i obrtničke inicijative da bi se namaknula potrebna sredstva za stipendiranje mladih.

Vrijedni i odgovorni Napretkovci su desetljećima stvarali i u ostavštinu pokoljenjima ostavili brojne objekte, materijalna, duhovna i kulturna dobra, ali i zadaću da se sve te blagodati koriste u humanitarne svrhe. Kao dopredsjednik HKD Napredak za Hrvatsku i predsjednik Odbora za međunarodnu suradnju, na čemu posebno radite?
– Već sam spomenuo da je osnovna djelatnost HKD Napredak osiguravanje sredstava za naš Fond za stipendiranje “Ivo Andrić – Vladimir Prelog” iz kojega financiramo prediplomske, diplomske i doktorske studente, ali i kako samo naše ime kazuje, mi smo kulturno društvo te imamo veliki spektar kulturnih ali i obrazovnih i sportskih aktivnosti, ne samo u Hrvatskoj i BiH, nego i u još desetak zemalja svijeta u kojima djelujemo. Bez lažne skromnosti bih napomenuo da smo mi daleko najveće i stoga najproduktivnije hrvatsko kulturno društvo, budući da djelujemo kroz 66 podružnica u sedam država na dva kontinenta, te svake godine priređujemo više od 500 događanja. Glavne podružnice HKD Napredak su, osim u Mostaru, Tuzli i Zagrebu, još i u Beču te u Hamiltonu u Kanadi. Mnogobrojni su Napretkovci poznati književnici, slikari, kompozitori, operni pjevači, znanstvenici, obrazovni i kulturni djelatnici.
Dva Nobelovca – Vladimir Prelog i Ivo Andrić su bili stipendisti HKD Napretka. Kako ste spomenuli od mnogih objekata koje je do kraja Drugog Svjetskog rata HKD Napredak izgradio ili kupio kroz Napretkovu štedionicu, donacije ili ostavštine samo su neki vraćeni našem društvu, pa se radi na njihovom povratu, kako u BiH tako i u Hrvatskoj. U posljednje vrijeme posebno se bavimo proširenjem naših međunarodnih suradnji koje je prvi pokrenuo bivši predsjednik HKD Napretka prof. dr. sc. Franjo Topić i to s organizacijama EZA i MCL. Razvijamo i nove programe i projekte Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu, koji sve više postaje mjesto susreta, dijaloga i suradnje različitih kultura, naroda, vjera i svjetonazora, kroz suradnju s hrvatskim i stranim udrugama i društvima. Neke od naših najboljih kulturnih suradnji su ona s udrugom “Ja BiH” iz Zagreba, koju vodi Ismet Efendić i suradnja u području muzike s udrugom “Prosoli – Sveta glazba”, čiji je predsjednik Alojzije Prosoli. Napredak surađuje i s cijelim nizom drugih udruga, koje u jednom ovakvom razgovoru nije moguće sve spomenuti, ali koje su nam itekako važne.

Iako je HKD Napredak dva puta prekidao svoj rad (1914. i 1949. godine), nekako se uvijek dizao iz pepela i obnavljao se. Što je to što Napretkovcima daje krila?
– Svaki put kada je Napredak prestajao sa svojim radom, a to nikada nije bilo dragovoljno, postajali su ljudi koji su održavali i dapače nastavljali širiti Napretkovu ideju. Ljudi su sa svojim idejama, snagom volje i kreativnošću uvijek bili i jesu stupovi HKD Napredak. Humanitarne, kulturne, i znanstvene aktivnosti su u tim periodima utihnule, ali su naši ljudi osluškivali bilo vremena i kad se ukazala prilika obnovili su rad društva i njegovih podružnica. Nosila ih je temeljna ljudska potreba za činjenjem dobra i za aktivnim društvenim djelovanjem – znamo da je čovjek društveno biće. Ljudi traže načine kako pomoći jedni drugima, kako se društveno angažirati, a vizija i misija HKD Napretka sjajni su temelji za to. Uostalom, i burna Napretkova povijest govori u prilog ljudskoj snazi i upornosti.

Bilo je i organizacijskih problema, neslaganja unutar samog društva.
– Gdje god radi i komunicira veliki broj ljudi dolazi do razmirica zbog različitosti stavova i različitih gledanja na rješavanje određenih problema, a nerijetko dolazi i do pokušaja dezavuiranja glavne uloge rukovodstva. Ni Napredak nije bio imun na takve pojave. Kako je HKD Napredak dobro ustrojena organizacija sa velikom prošlošću, dobrom infrastrukturom i materijalnim potencijalom, u više navrata postojala je težnja nekih interesnih skupina ovladati HKD Napretkom, poglavito zbog njegove imovine, ne zbog rada u kulturi i obrazovanju. Pokušalo se nestatutarno i nezakonito djelovati i fabricirati istinu, no nije uspijevalo, budući da je pravna država djelovala. Naravno, uvijek ponajprije nastojimo rješavati naše probleme unutar “kuće” tj. između nas samih temeljem akata HKD Napredak, tj. Statuta društva i podružnica te prihvaćenih pravilnika i međusobnih obveza potpisanih u međusobnim sporazumima između podružnica i Središnje uprave.

HKD Napredak djeluje i kroz rad Napretkov kulturni centar u Zagrebu, mjesto za kulturna okupljanja i širenje dobrih vibracija.
– Da, dobro ste rekli. Napretkov kulturni centar je postalo mjesto okupljanja ljudi različitih ideja i vokacija, ljudi dobre volje, mjesto gdje se iz različitosti sinergijom stvaraju nove vrijednosti. U svakom pogledu mi nastojimo omogućiti svima zainteresiranima da mogu doći u NKC, predstaviti se i prikazati svu raskoš svojih talenata i ideja kroz svoju tradiciju i kulturu, svoj nacionalni identitet, i nikada nikomu nismo zatvorili naša vrata. To je moguće samo zbog izvanrednog zalaganja ljudi u samom NKC-u, a to su Slavica Mijić Lukač,  Goran Štrbac i Mario Milošević, kojima iskreno zahvaljujem na trudu i radu, jer bez njihovog znanja, pomoći i profesionalnog pristupa ne bi mogli provoditi programe i projekte. Napretkov kulturni centar postaje polako “zagrebački hub” mnogih kulturnih, nacionalnih, religijskih, obrazovnih, znanstvenih i gospodarskih događanja.

U NKC se često skupljaju predstavnici različitih naroda, kultura, tradicija, ali i različitih društveno-kulturnih, pa i političkih usmjerenja. HKD Napredak njeguje demokraciju i pravo na različitost. Čini mi se da i vi, kao poznati znanstvenik gajite veliku potrebu za demokratičnošću i slobodom mišljenja.
– U svakom demokratskom društvu najvažnije je stvoriti prostor za nesmetanu slobodu mišljenja i govora. Ako pronađemo zajednički interes u sadržaju događanja i uskladimo termine održavanja, u NKC svatko može doći i iznijeti svoje stavove, dakako bez napadanja i omalovažavanja drugih. Takve stvari ne dopuštamo. Mi vodimo računa da komunikacija bude civilizirana, a događanja na kulturnoj razini, uz iznošenja činjenica, ne poluistina. Vodimo računa da svakome damo prigodu da može izraziti ono što misli. Poneki puta nas neutemeljeno napadaju zbog toga, pa bih ovom prigodom poručio kako se u NKC može čuti i ono što se na drugim mjestima ne može i ne želi čuti, no mi nikada ne dozvoljavamo da se prijeđe granica opće prihvaćenih normi civiliziranog ophođenja. Ako se slučajno to poneki put i dogodi, takve pojedince ili grupe više ne ugošćujemo. NKC ugošćuje i surađuje s Hrvatsko-indijskim, Hrvatsko-iranskim, Hrvatsko-talijanskim, Hrvatsko-francuskim, Hrvatsko-azerbajdžanskim te Hrvatsko-ruskim društvom. Također imamo vrlo dobru suradnju sa zajednicama nacionalnih manjina Grada Zagreba, bošnjačkom, poljskom, ruskom i mnogim drugima.

HKD Napredak tijekom jedne godine organizira i sprovede preko 500 različitih manifestacija, priredbi, izložbi, promocija… Hoće li nova uprava nastaviti s takvim intenzitetom aktivnosti?
– Napredak ima svijetlu i bogatu povijest. Za to su zaslužni predsjednici i uprave našeg društva, ali i svi članovi koji daju ton radu društva. Prije nekoliko mjeseci je na osobni zahtjev prof. dr. sc. Franjo Topić napustio mjesto predsjednika HKD Napredak. On je časno i jako uspješno vodio 28 godina ovo drevno hrvatsko društvo, a najzaslužniji je za njegovu obnovu devedesetih godina prošlog stoljeća. Imao je viziju kako nastaviti putem svojih prethodnika, a na njegovoj matrici mi novi članovi Središnje uprave gradimo svoj put. Prof. Topić nas je povezao s mnogim međunarodnim udrugama i utjecajnim ljudima, otvorio nam je nove horizonte na kojima se sada moramo dokazati. Novi predsjednik HKD Napretka je dugogodišnji član i renomirani Napretkovac dr. sc. Nikola Čiča, profesor povijesti, a uz njega je u Središnjoj upravi okupljen tim profesionalnih i uspješnih mladih ljudi, uz nekoliko “sijedih glava”, što je odlična formula za uspjeh.

U Napredak su dobro došli svi ljudi, kako oni koji se bave kulturom i umjetnošću, tako i oni koji jednostavno vole kulturu i umjetnost i druge vidove društvenoga djelovanja.
– Mi uistinu želimo da se oko Napretka okupljaju ljudi koji vole kulturu, obrazovanje, znanost, ali prije svega ljudi koji vole čovjeka, koji su humanisti. Želimo da nam se pridružuju i stručnjaci iz različitih profila, ali oni koji u drugom ne vide samo stručnjaka, već prepoznaju čovjeka. U Napredak dolaze ljudi dobre volje, a mi ćemo im pomoći da realiziraju svoje ideje, naravno unutar naših mogućnosti. Koristim i ovu prigodu da pozovem sve ljude, ponajprije starije i mlade da posjete naš NKC u Bogovićevoj 1, na I katu, da pogledaju naše prostore, izložbe, Andrićev kutak, da popijemo kavu i porazgovaramo i možda nađemo neku zajedničku ideju ili interese te pronađemo način da taj interes ostvarimo. Važno je da se upoznajemo, da prepoznamo ono što nas udružuje, ne razdvaja, te da zajednički nešto napravimo.

Kao društveno-humanitarni radnik zalažete se za suradnju s drugim humanitarnim organizacijama. Može li se reći da je to jedna od izvornih uloga HKD Napredak?
– Svi ljudi imaju potrebu pomoći drugome, naravno ovisno o mogućnostima. Bavim se humanitarnim radom više od trideset godina i uvijek sam nastojao pomagati onima koji trebaju pomoć. Čovjek se bolje osjeća kada čini dobre stvari. HKD Napredak i NKC upravo to isto čine od samih svojih početaka. Stoga mi u NKC ugošćujemo i podržavamo i udrugu beskućnika “Fajter”, koji se kod nas sastaju i održavaju svoje donatorske izložbe. Predsjednik udruge “Fajter” je Mile Mrvalj. Često ugošćujemo i djecu iz Srednje škole za mlade s intelektualnim poteškoćama, udrugu “Dar-Mar”, Svjetsku organizaciju mladih, udrugu “Možemo zajedno” koja povezuje djecu siromašnih zemalja Afrike s hrvatskom djecom, kojoj je predsjednik Dejan Nemčić, i još mnoge druge udruge koje se bave socijalnom problematikom. Mile Mrvalj često zna reći da su svi ljudi koji pomažu drugima fajteri. Biti fajter, prema njemu, znači biti pozitivan. U Napretku i NKC nastojimo biti svi fajteri, pomoći ljudima. Ne dijeliti, već umnažati dobro.

Komentari