Naselje Čehi, smješteno na jugozapadnom dijelu Grada Zagreba, čiji su češki korijeni očiti iz njegovog imena, proslavilo je 30. rujna 800. godišnjicu svog prvog spomena u povijesnim izvorima.
Proslava ovog rijetkog jubileja održana je na poticaj Hrvatsko-češkog društva i Češke besede Zagreb. U šatoru pored društvenog doma u Česima s prigodnim glazbenim i folklornim programom nastupili su mješoviti pjevački zbor Bohemia Češke besede Zagreb i njena folklorna skupina Jetelíček koji su izazvali oduševljene reakcije više stotina nazočnih stanovnika Čeha i njihovih gostiju, posebno pjesmama Čechy krásné, Čechy mé, Škoda lásky i Písnička česká. Bilo je to vjerojatno prvi put da su se u Čehima orile češke pjesme i da su se na jednom mjestu u vedrom raspoloženju našli zagrebački Česi i Čehani, kako se nazivaju stanovnici Čeha. Proslava i ugodno druženje trajali su do dugo u noć uz nastup grupe Minas, a završili su velikim vatrometom.
Zasluge za uspješnu organizaciju pripadaju predsjedniku i potpredsjednici Mjesnog odbora Čehi, Ivanu Mrazu i Martini Kolić koji su za proslavu uspjeli “zagrijati” svoje sumještane svih generacija i zainteresirati medije.
Na proslavi je bio i zamjenik češkog veleposlanika Miroslav Kolatek koji je Čehanima poručio da mu je velika čast biti nazočan proslavi njihovog osamstoljetnog jubileja. Češku manjinu u Zagrebu i njene aktivnosti predstavili su potpredsjednica Češke besede Zagreb Marina Kolaček i predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba Juraj Bahnik, dok je predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac održao kraće predavanje o povijesti naselja Čehi.
Iako među njegovih oko tisuću stanovnika danas nema nijednog deklariranog Čeha, selo su očito osnovali doseljenici iz Češke i to je najstarije poznato češko naselje u Hrvatskoj, ujedno drugi dokaz rane prisutnosti Čeha na zagrebačkom području. Najstariji trag Čeha u Zagrebu nalazimo odmah na početku pisane povijesti grada kad je za prvog biskupa Zagrebačke biskupije imenovan Čeh koji se zvao Duh. Današnje najstarije češko naselje u Hrvatskoj je Ivanovo selo kod Grubišnog Polja gdje od njegova osnutka 1826. Česi u kontinuitetu žive kao većinsko stanovništvo, ali još ranije postojala su tri češka naselja gdje danas Čeha više nema: uz selo Čehi to su i Čehovec u Međimurju koji se prvi put spominje 1469. i bivše naselje Perlasdorf u Gorskom kotaru (nazvano po katalonskom plemiću Perlasu) u koje su se 1729. naselili češki staklari.
Selo Čehi prvi se put spominje 1217. u povelji ugarskog i hrvatskog kralja Andrije II. izdanoj Stolnom kaptolu zagrebačkom, kao “terra Zechi” (zemlja Zechi) i “villa Sechi” (selo Sechi), a u povelji iz 1228. kao “terra Boyemorum” (zemlja Čeha), što jasno upućuju da su prvotni stanovnici sela bili Česi.
Nije poznato kada su češki doseljenici došli u selo koje je po njima nazvao Čehi, a postoje četiri mogućnosti. Prema prvoj, neka skupina Čeha doselila se još u sedmom stoljeću zajedno s Hrvatima, a prema drugoj pretpostavci selo Čehi su osnovali i dali mu ime glagoljaši protjerani iz Velike Moravske nakon smrti svetog Metoda 885. Postoji teorija da je jedan od potomaka tih doseljenika bio i prvi zagrebački biskup, Čeh Duh. U tom slučaju, češka prisutnost na zagrebačkom području bila bi starija od samog Zagreba. Prema trećoj pretpostavci, upravo je Duh kao prvi zagrebački biskup doveo doseljenike iz svoje domovine Češke koji su se nastanili na kraljevskom posjedu u dolini Save nedaleko Zagreba, a prema četvrtoj pretpostavci, češki doseljenici došli su kasnije, no svakako do početka 13. stoljeća.
Marijan Lipovac je pojasnio okolnosti u kojima se Čehi prvi put spominju: ugarski i hrvatski kralj Andrija II. na putu u križarski rat u Svetu zemlju prolazio je 1217. kroz Zagreb, prisustvovao posveti novosagrađene katedrale i pritom izdao povelje kojima je potvrdio ranije posjede Zagrebačke biskupije, pa tako i onu kojoj zahvaljujemo prvi spomen sela Čehi, premda se ono u njoj spominje tek usputno, kao jedan od međaša posjeda Blato i Tupal.
“Prvo poznato češko naselje u Hrvatskoj spominje se dakle u kontekstu dovršetka zagrebačke katedrale, kao što prvi trag nazočnosti nekog Čeha u Zagrebu i Hrvatskoj nalazimo pri osnutku Zagrebačke biskupije. Oba ova događaja važna su za cjelokupnu povijest Zagreba i oba imaju češki biljeg, što je nama u Hrvatsko-češkom društvu i češkoj manjini posebno drago. Vrijedi slaviti ovakve jubileje, jer oni temeljem osjećaja zajedničke povijesti spajaju ljude, stvaraju nova prijateljstva, donose nove ideje i šire pozitivne vibracije koje našem društvu silno trebaju”, kazao je Lipovac.
Izrazio je nadu da će proslava, kojom je češkim korijenima naselja Čehi udahnut novi život, rezultirati suradnjom Čehana s Hrvatsko-češkim društvom i Češkom besedom Zagreb, a preko njih i s Češkom. Uspješna proslava 800. godišnjice Čeha zasad je rezultirala planom da se i ubuduće svake godine slavi Dan naselja Čehi.
Foto: Zvjezdana Zado
