U Napretkovom kulturnom centru predstavljene tri vrijedne knjige – dvije o Plehanu, jedna od Međimurju

U Napretkovom kulturnom centru predstavljene tri vrijedne knjige - dvije o Plehanu, jedna od Međimurju
Foto: Mario Milošević

U Napretkovom kulturnom centru predstavljene dvije knjige posvećene samostanu na Plehanu te knjiga “Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju”.

U spomen na 25. obljetnicu urbicida srpske vojske razaranjem crkve i samostana na Plehanu (1992. – 2017.), kulturnog, vjerskog i povijesnog središta derventskog kraja, u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu predstavljene su knjige “Sveti Marko je odbio iseliti se” i “Plehan: podružne crkve i kapele”.

O prvoj od predstavljenih knjiga “Sveti Marko je odbio iseliti se” govorili su Marko Prgomet, Zoran Filipović i Slavko Harni od kojih je Zoran Filipović autor fotografija, Slavko Hrni pisac predgovara, a Marko Karamatić autor dva preostala poglavlja knjige.

Knjiga je podijeljena u dva dijela gdje se u prvom dijelu predstavlja novo zdanje crkve i samostana Sv. Marka koje je sagrađeno na prostoru porušenog samostana i crkve 1992. godine. Crkvu i samostan projektirali su sarajevski arhitekti Zlatko Ugljen i Nina Ugljen Adamović, koji su projektirali niz sakralnih objekata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Izgradnja cijelog kompleksa na Plehanu financirana je dijelom iz sredstava Europske unije. Zbog nedostatka sredstava kompleks još nije dovršen, pa se očekuje da se prikupe preostala sredstva kako bi se cijeli kompleks moga privesti svojoj svrsi kako su to projektanti i predvidjeli u svom projektu.

Drugi dio knjige pod naslovom „Plehanski svijet i svijet umjetnosti“ posvećen je umjetničkim djelima poznatih hrvatskih i bosansko-hercegovačkih autora koja se nalaze u crkvi i plehanskom samostanu. Tu se nalazi veliki broj djela Zdenka Grgića koji je i autor Plehanskog križnog puta koji se nalazi u samoj crkvi, a tu su još i djela Šulentića, Ljube Ivančića, Đurđe Gudin Zanoški, Tihomira Lončara i drugih.

Knjiga je bogato ilustrirana izvrsnim fotografijama našeg poznatog fotografa Zorana Filipovića, autora brojnih vrhunskuh monografija.

Druga knjiga nosi naslov “Plehan”: podružne crkve i kapele, koja je posvećena crkvama i kapelama u sastavu župe sv. Marka. Tekstove u knjizi napisali su Ivan Ćurić, Vjeko Božo Jarak i Marko Karamatić, a Ivica Kiril Pavlovski autor je fotografija u knjizi. O knjizi su govorili Jure Zubak, Nikola Albaneže i Ivan Ćurić. U knjizi je obrađeno pet crkava i tri kapele s njihovim najznačajnijim podacima kao i fotografijama umjetnina u prikazanim sakralnim objektima.

Iste večeri predstavljena je i treća knjiga pod nazivom Josip Bedeković: “Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju” u prijevodu Marka Bašića s latinskog. Monumentalna knjiga koja po svojoj vrijednosti zaslužuje poseban osvrt, predstavljena je iste večeri ponajviše zaslugom njenog prevoditelja Marka Rašića, dervenćana sa čakovečkom adresom, koji je ovu kapitalnu knjigu preveo sa latinskog.

“Dva i pol stoljeća trebalo je Hrvatima da smognu snage i sredstava da tiskaju ovo kapitalno djelo naše kulturne povijesti na materinskom jeziku. Mnoge kočnice i predrasude postoje u glavama nekih hrvatskih odličnika prema djelu Josipa Bedekovića. Tihi otpor i danas pružaju prema knjizi koja je dokazala da je vodeći antički teolog i prevoditelj Biblije na pučku inačicu latinskoga jezika sv. Jeronim, rođen u maloj Štrigovi, na rubu hrvatskoga Međimurja”, rekao je na početku svog izlaganja Ivan Pranjić, predsjednik Ogranka Matice Hrvatske u Čakovcu.

Knjiga Josipa Bedekovića iz 1752. godine iskra je znanja u moru nepoznatih detalja o našemu kraju, detalja koje nitko osim njega nije zapisao i sačuvao za pokoljenja. Ona je utoliko dragocjenija jer je jedinstvena, jer je tiskana i ilustrirana grafikama po kojima bi se, primjerice, mogao rekonstruirati Pavlinski samostan u Svetoj Jeleni, a bez koje ne bismo znali niti kako je izgledao.

Josip Bedeković autor je koji bez sumnje čini mnoge kompromise u odnosu na ovlasti moćne Monarhije, posebno kada su u pitanju Zrinski, ali koji, što je najbitnije, svom svojom golemom erudicijom dokazuje da je Međimurje hrvatski narodni prostor, stotinu godina prije nego što će to postati otvoreno političko pitanje u vrijeme buđenja nacionalne svijesti Mađara i Hrvata.

“Ovo enciklopedijsko djelo o Međimurju, od brojnih eminentnih povjesničara i crkvenih teoloških pisaca citirano a nikad prevedeno na hrvatski jezik, sadrži i prvi katalog hrvatskih svetaca. Knjiga je pisana u hrvatskom narodnom duhu i zastupa cjelokupnost svih hrvatskih krajeva i njihovu nacionalnu povezanost, i to u vrijeme kada je mađarska službena politika počela intenzivno širiti svoje aspiracije i težnje prema Hrvatskoj i svojatati Međimurje, proglašavajući ga povijesnom, nacionalnom i vjerskom sastavnicom mađarskog orsaga. Josip Bedeković odbacuje sve te povijesne falsifikate i s velikom znanstvenom akribijom dokazuje da su Hrvati naselili Međimurje u isto vrijeme kada naseljuju i ostale krajeve – prije dolaska Mađara u panonske prostore, te da je Međimurje oduvijek bio i ostao hrvatski kraj”, rekao je Marko Rašić, prevoditelj ovog monumentalnog djela.

U Napretkovom kulturnom centru predstavljene tri vrijedne knjige - dvije o Plehanu, jedna od Međimurju
Foto: Mario Milošević

Pored prevoditelja i Ivana Pranjića o knjizi je još govorio i prof. emeritus Ivo Pranjković.

Predstavljanu knjiga prisustvovao je veliki broj gostiju i uzvanika, među kojima je bila uime predsjednika Vlade RH Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Predstavljanje su organizirali Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko, Zagreb; Napretkov kulturni centar u Zagrebu, Udruga Plehančana „Plehanska zvona“ iz Zagreba te Udruga bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten iz Zagreba.

Mario Milošević

Komentari