U HAZU održan znanstveni skup Nikola Šubić Zrinski i Siget 1566.

40

hazu-skup-nikola-subic-zrinski

U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 20. listopada održan je prvi dio dvodnevnog međunarodnog znanstvenog skupa Nikola Šubić Zrinski i Siget 1566. koji uz HAZU organiziraju Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski studiji i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Uz hrvatske povjesničare, na skupu sudjeluju i povjesničari iz Mađarske, Turske te Bosne i Hercegovine s izlaganjima posvećenima razdoblju druge polovine 16. stoljeća, osobi Nikole Šubića Zrinskog i odjeku koji je njegova junačka smrt imala među Hrvatima, Mađarima i drugim narodima. Dio izlaganja odnosi se i na povijest velikaškog roda Šubića Zrinskih, kao i na sultana Sulejmana Veličanstvenog.

Mađarski povjesničar Pál Fodor govorio je o ekspanziji Osmanskog Carstva prema srednjoj Europi te istaknuo da se Sulejman, kao i njegovi prethodnici, nakon osvajanja Carigrada 1453. smatrao nasljednikom bizantskih i rimskih careva i stoga je težio osvojiti Italiju i Rim kako bi obnovio Rimsko Carstvo. Unatoč osvajanju Beograda 1521. i Budima 1541., Sulejman je dvaput neuspješno pokušao osvojiti Beč (1529. i 1532.), a u trećem pokušaju spriječili su ga branitelji Sigeta, tijekom čije opsade je umro. „U svojim osvajanjima Sulejman je bio uspješan, ali to je bilo daleko od njegovih izvornih namjera. Stoga se njegova pobjeda kod Sigeta 1566. može smatrati neuspjehom osmanskih ambicija da postignu univerzalnu vlast“, kazao je Fodor. Mađarski povjesničar Géza Palffy istaknuo je da cilj pohoda na Siget nije bio nastavak Sulejmanovih globalnih osvajačkih planova, nego konsolidacija osmanske vlasti u Ugarskoj, u čemu je postignut uspjeh. O osmanskim osvajanjima hrvatskih prostora govorio je Nenad Moačanin, član suradnik HAZU koji je spomenuo da je oko 1525. osnovan Hrvatski vilajet sa sjedištem u Sinju ili Drnišu. Akademik Tomislav Raukar predstavio je protuturske spise i pozive za pomoć koje su Hrvati slali papama i europskim središtima moći. Među njima se ističe pismo oca hrvatske književnosti Marka Marulića papi Hadrijanu VI. 1522. u kojem upozorava da će Osmanlijama nakon pokoravanja Hrvatske biti otvoren put na Zapad, te govor Bernardina Frankopana na Njemačkom saboru u Nürnbergu iste godine.

„Ni Marulićevo pismo ni Frankopanov govor nisu utjecali na postupke europskih vladara niti su promijenili težak položaj Hrvatske“, rekao je akademik Raukar. Ivan Jurković istaknuo je da su osmanska osvajanja za posljedicu imala i ujedinjavanje hrvatskih zemalja u jednu cjelinu pod imenom Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije sa zajedničkim Saborom, banom i drugim ustanovama. Taj proces započeo je još u doba kralja Matije Korvina koji je 1476. imenovao jednog zajedničkog bana, a 1533. u Zagrebu je održano i prvo zajedničko zasjedanje hrvatskog i slavonskog Sabora. Zbog osmanskih osvajanja, središte Hrvatske je nakon pada Knina 1522. prebačeno u Bihać, no već desetak godina kasnije središte postupno postaje Zagreb. Kao dio tih procesa postupno se širi i hrvatsko ime na područje Slavonije.

O demografskim promjenama na hrvatskom prostoru govorio je demograf Anđelko Akrap, istaknuvši da se tijekom 16. stoljeća iz Hrvatske iselilo oko pola milijuna njenih stanovnika. Prema riječima Kornelije Jurin Starčević, s osmanskim osvajanjima dolazi do većeg doseljavanja pravoslavnog vlaškog stanovništva na hrvatske prostore, kao i do islamizacije dijela autohtonog stanovništva. Josip Vrandečić predstavio je mletački sustav obrane Dalmacije od Osmanlija, dok su Vesna Miović i Mladen Glavina govorili o vezama Sigetske bitke i Dubrovniku. U znak odanosti, Dubrovčani su Sulejmanu tijekom pohoda na Siget darovali skupocjene darove i 800 kilograma agruma, no istodobno su upozorili južnotalijanske gradove na opasnost koja im prijeti od osmanske mornarice. Ona je u znak osvete poharala nekoliko dubrovačkih otoka, a očekivao se i napad na Dubrovnik. Povjesničar Fahd Kasumović iz Sarajeva govorio je o odnosu središnje osmanske vlasti s perifernim pokrajinama.

Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, ujedno i predsjednik Povjerenstva za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke, koji je istaknuo da u Hrvatskoj vjerojatno nijedan jubilej do sada nije obilježen s tolikim brojem manifestacija održanima diljem Hrvatske. „Opsada Sigeta važan je povijesni događaj za Hrvatsku, Mađarsku, Tursku i Europu, za kršćanstvo i islam, a pogibija Nikole Šubića Zrinskog nama Hrvatima utkala se u nacionalnu svijest i identitet i imala važnu ulogu u mobilizaciji nacije“, kazao je akademik Kusić. Istaknuo je i zasluge obitelji Šubić Zrinski za hrvatsku povijest i kulturu, kazavši da je imala obilježja kraljevske dinastije.

Na otvorenju skupa govorili su i rektor Hrvatsko katoličko sveučilište prof. dr. sc. Željko Tanjić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta prof. dr. sc. Željko Tanjić, voditelj Hrvatskih studija prof. dr. sc. Mario Grčević i ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Jasna Turkalj.

Komentiraj