TRADICIONALNE VOĆNE VRSTE: Jedna sorta jabuke sa čak 25 naziva! Imate li je u svom dvorištu?

TRADICIONALNE VOĆNE VRSTE: Jedna sorta jabuke sa čak 25 naziva! Imate li je u svom dvorištu?
Ilustracija | Foto: Pixabay

Tradicionalne voćne vrste na području Zagrebačke županije zasađene su uglavnom na okućnicama, sadrže značajno veće količine fenola i flavonoida iznimno važnih spojeva za zdravlje, a od vrsta najviše dominiraju jabuke, kruške, trešnje, šljive i breskve.

Zaključak je to projekta “Očuvanje i revitalizacija tradicionalnih voćnih vrsta i sorti na području Zagrebačke županije“.

Voditeljica projekta dr. sc. Martina Skendrović Babojelić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu istaknula je kako je važno podići svijest potrošača o konzumaciji plodova tradicionalnih voćnih vrsta, kao i brojnih sorta koje kod nas postoje.

Jedna od dominantnih vrsta je jabuka koja se pojavljuje u nizu sorta – božićnica, bobovec, kanada, boskop, cox orange, gravenstein, šampanjka, zelenika…. Zanimljivo je kako za jednu sortu jabuke – ljepocvjetku postoji još 25 naziva na terenu diljem županije. Od drugih vrsta učestala je krušaka i to tepka, a od pojedinačnih stabala ističu se dunje, mušmule, oskoruše, orah i drijen.

TRADICIONALNE VOĆNE VRSTE: Jedna sorta jabuke sa čak 25 naziva! Imate li je u svom dvorištu?
Ljepocvjetka – Sorta za koju postoji još 25 naziva

Projekt je provođen na području Samoborskog i Žumberačkog gorja, Zaprešića i Vrbovca, a dodatni doprinos dale su OŠ Milke Trnine iz Križa i OŠ Josipa Zorića iz Dugog Sela koje su zainteresirane za uključivanje u projekt kroz sadnju tradicionalnih voćnih vrsta i sorti u sklopu svojih voćnjaka ili školskih vrtova, kao i kroz različite aspekte edukacije.

S obzirom na utvrđen potencijal tradicionalnih sorti pokrenuta je i suradnja s rasadnikom Agro-Car koji u Bistri ima umatičena stabla nekoliko najznačajnijih tradicionalnih sorti te će sukladno interesu za uzgoj biti osigurana proizvodnja sadnica u cilju poticanja uzgoja i sadnje manjih nasada po načelima održive ekološke proizvodnje.

Na rezultate projekta osvrnuo se županijski pročelnik za poljoprivredu Josip Kraljičković. „Projekt smo pokrenuli jer smo bili uvjereni da njegovi rezultati imaju veliki potencijal za razvoj zdravijih lokalnih proizvoda od voća i uspješno usmjerenje prema ekološkom uzgoju voća. Budući da znamo da su dvije godine premalo za ozbiljnija istraživanja, dogovorili smo suradnju i nastavak projekta za još tri godine s Koprivničko-križevačkom županijom”, rekao je Kraljičković.

Komentari