SPASIMO POTOK ČRNOMEREC: Građanska inicijativa protiv betoniranja i uništavanja zelenog koridora

Spasimo potok Črnomerec
Foto: ZG express & printscreen

Na najavu gradskih vlasti da će se, radi izgradnje nove prometnice koja bi povezala Ilicu i Prilaz baruna Filipovića, betonirati i nadsvoditi dio potoka Črnomerca izazvao je negodovanje građana i pokretanje građanske inicijative s ciljem da se provođenje toga plana zaustavi.

Građanska inicijativa Spasimo potok Črnomerec na svojoj Facebook stranici detaljno je obrazložila razloge zbog kojih najavljeno betoniranje i nadsvođenje nikako ne bi trebalo provesti. Evo što stoji u tom dokumentu:

Najavljeno i planirano nadsvođenje dijela otvorene trase potoka Črnomerca na potezu Zaprešićke ulice štetno je iz više razloga, stoga ovime tražimo da se projekt nadsvođenja potoka zaustavi te da se postojeći zeleni koridor u cijelosti sačuva kao izuzetno bitni dio zelene infrastrukture grada Zagreba.

Istovremeno predlažemo da se, uz očuvanje prirode, krene s dodatnim i nužnim uređenjem javne šetnice uz potok Črnomerec na potezu od Medvednice do Save.

Argumenti u prilog zaustavljanja štetnog projekta nadsvođenja potoka, odnosno očuvanja zelenog koridora, su sljedeći:

  • urbanistička i ekološka važnost zelenog koridora i otvorenog i uređenog vodotoka potoka Črnomerca daleko nadmašuje možebitnu vrijednost planirane ulice.
  • otvorena trasa potoka Črnomerca jedna je od rijetkih koja još uvijek ima ogromni potencijal povezivanja sjevernih dijelova grada sa Savom putem gotovo neprekinutog zelenog koridora (trasa potoka je otvorena i kroz posjed Plive južno od Prilaza baruna Filipovića, no u tom kratkom segmentu je nedostupna za javnost, što nije nepremostiva prepreka definiranju cjelovitog koridora, odnosno nadsvođena je tek na dvije kratke dionice, sjeverno od Ilice i kod Remize, a koje u perspektivi treba ponovo – otvoriti).
  • postojeće kolne komunikacije u obližnjoj Cankarevoj, Ulici Gjure Szaba i Zagrebačkoj cesti dovoljne su, odnosno pretvaranjem Zaprešićke ulice u prometnu ulicu ne bi se bitno ili uopće doprinijelo rasterećenju prometa. Položaj, važnost i dužina planirane ulice je zanemariva, a važnost zelenog koridora u kontekstu zelene infrastrukture Zagreba, prirodnog staništa i integralnog dijela javne šetnice uz potok mora imati prednost.
  • iznimna važnost otvorenog i uređenog vodotoka leži i u nastanku, razvoju i identitetu pojedinih gradskih četvrti te grada u cjelini.
  • predmetna lokacija u Zaprešićkoj ulici, kao vrlo vrijedna zelena zona, stanište je niza životinjskih vrsta: rijetko je stanište ribljih vrsta u gradu. Stanište je niza vrsta ptica poput čaplji, pataka, grlica, kosa, pastirica te vodomara. Vrane su također tamo na stalnom boravištu, čime se smanjuje njihova prisutnost na prometnicama i blizini gradske zone. Ježevi su još jedni stanovnici potoka koji u večernjim satima izlaze van i traže hranu te u potoku piju vodu. Najveći problem za ježeve predstavlja sve veći broj prometnica na kojima svake godine stradava veliki broj ježeva, osobito u doba parenja ili kada mali ježići dovoljno odrastu da započnu samostalan život, što znači da bi pretvaranje potoka u prometnicu imalo istu negativnu posljedicu. Također dolaze i mnoge druge životinje koje su žedne, osobito ljeti jer po gradu nema nigdje postavljenih zdjelica s vodom. Uz potok se također mogu opaziti lisice, kao i pojedini pripadnici porodice Mustelidae poput kune i lasice. Od 17.3.2017. Prijatelji životinja zajedno s Dumovcem su pokrenuli kampanju za zaštitu divljih životinja u gradovima pod imenom “Divlji život grada – u suživotu s divljim životinjama” čijom kampanjom žele educirati o važnosti mirne koegzistencije s divljim životinjama.
  • Od beskralježnjaka ističu se vilin konjic te druga vretenca, pčele, ose, cvrčci, bumbari, leptiri, krijesnice i vodencvjetovi, koji su također značajno zastupljeni. Uz njih, na lokaciji obitavaju i livadne i zidne gušterice, nekoliko vrsta žaba te sljepić.
  • Neke od navedenih vrsta zaštićene su životinjske vrste u RH. U Hrvatskoj zaštita sljepića (Anguis fragilis) određena je Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia), Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, temeljem članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode. Prema ovom zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Također isti zakon se odnosi na zidnu guštericu (Podarcis muralis) i livadnu guštericu (Lacerta agilis). Strogo je zabranjena svaka radnja kojom se ometa i uznemiruje zaštićene vrste u njihovom staništu. Izgradnja (nepotrebne) ulice na staništu nekoliko zaštićenih vrsta radikalno bi i potpuno uništila njihovo stanište, odnosno nadsvođenjem potoka došlo bi do potpunog uništenja staništa mnogih vrsta na tom području. Utoliko je svaka betonizacija na tome potezu izričito protivna pozitivnim zakonskim propisima, odnosno bila bi ilegalna i podložna zakonskim sankcijama. Značenje postojećeg zelenog koridora izuzetno je bitno za životinjski svijet u Zagrebu i iz razloga što povezuje i već previše fragmentirana staništa. Zato je negovo očuvanje izuzetno važno za zaštitu ne samo svih spomenutih, već i drugih divljih životinjskih, a osobito zakonom zaštićenih vrsta.
  • Uz njegovu šetnicu nalaze se tri cijevi toplane, cijev koja spaja jednu stranu potoka s drugom grije do 25 Celzijevih stupnjeva i u zimskim danima spas je mnogobrojnim životinjama koje se dođu tamo grijati, osobito mačkama čije hranilište je u neposrednoj blizini. Navikle su prelaziti potok, izgradivši prometnicu osudilo bi se mačke na smrt jer bi pretrčavanjem završile pod kotačima automobila, naime one ne znaju što je to automobil, nikada ga nisu vidjele jer žive u prirodnom okruženju i ne bi se snašle na asfaltu.
  • S obzirom da je veći dio kvarta betoniziran, brojni vlasnici pasa nemaju kamo voditi svoje pse, park za njih ne postoji, a nužda na užarenom betonu nije pogodna niti za njih, niti za usputne prolaznike Stoga se psi na potok vode u šetnju. Potok Črnomerec se smatra parkom tj. srcem istoimene četvrti gdje majke vode svoju djecu u šetnju.
  • U trenutku kada se u mnogim europskim gradovima planiraju i izgrađuju cvjetne „autoceste“ za potrebe pčela koje izumiru, ovdje se takav već postojeći koridor sada planira potpuno uništiti, što se mora zaustaviti jer predstavlja nazadni i nestručni način planiranja grada.
  • sjeverni dio Zaprešićke ulice GUP-om je definiran kao zaštićeno arheološko područje. Arheološka nalazišta na području Črnomerca navode na zaključak o boravku ljudi na ovom prostoru već u Kameno doba, prije više od 35.000 godina. Više materijalnih ostataka nalazimo iz vremena Rimljana. Rimska cesta koja je spajala Medvednicu sa Savom, protezala se od Ilice preko Svetoga Duha, Kustošije i južnoga dijela Grmoščice na Donje Vrapče i Stenjevec.
  • S druge, ljudske strane, iza ugla su Škola za modu i dizajn te Upravna škola i Tekstilno-tehnološki fakultet. Kada završi nastava na stotine učenika i studenata šetnicom uz potok idu prema okretištu. Također i učenici OŠ Ivana Cankara se tuda vraćaju kući. S obzirom na to da radnici Plive i Peveca, kao i sami stanovnici Zaprešićke te brojni rekreativci prolaze tuda, ovaj projekt osim životinjskih vrsta očigledno ugrožava i ljudske živote.
  • Nadsvođenje potoka u suprotnosti je sa suvremenim praksama razvijenih europskih i svjetskih gradova gdje se očuvani otvoreni vodotoci čuvaju, odnosno trend je obrnut: ranije nadsvođeni vodotoci se otvaraju jer predstavljaju izuzetnu urbanu vrijednost, doprinos ekološkim aspektima života u gradu te je takva praksa općenito u skladu s održivim razvojem. Osobito zanimljiv primjer je potpuna revitalizacija potoka i uređenje zelenog koridora i javnog šetališta u središtu grada Seula (više: http://pogledaj.to/prostor/uskrsnuli-potok-centru-seula-vratio-zivot/) i upravo bi takve prakse trebale biti uzor Zagrebu.
  • Mreža otvorenih vodotoka potoka je urbana osobitost i komparativna prednost Zagreba u usporedbi s mnogim drugim gradovima. Tu prednost treba afirmirati, a ne zatirati nepotrebnim nadsvođenjem važnog dijela trase postojećeg šetališta uz potok i važnog zelenog koridora.
  • Svi infrastrukturni i drugi zahvati na potezima uz gradske potoke, a osobito uz potok Črnomerec, moraju se izvoditi na način da zaštita zelenog koridora s javnom šetnicom uz otvoreni potok uvijek bude prioritet.
  • Uopće je postojeći zeleni koridor potrebno zaštititi i bolje urediti kao javno šetalište, čime se čuva njegova uloga staništa i dijela zelenog sustava Zagreba.
  • Umjesto nadsvođenja dijela trase potoka Črnomerca na dijelu Zaprešićke ulice, potrebno je sagledati potencijal trase potoka u totalu te realizirati sljedeća poboljšanja:
  • U prostorno planskoj dokumentaciji definirati i zaštititi postojeći zeleni koridor od Medvednice do Save kao izuzetno bitan dio zelene infrastrukture Zagreba te nakon cjelovitog i interdisciplinarnog planiranja, pristupiti etapnom uređenju totala javne šetnice.
  • Javnu šetnicu uz potok potrebno je urediti na način da se staništa maksimalno čuvaju te da se na više lokacija omogući pristup vodi, da šetnica dobije uređene i dovoljno široke staze, klupe, punktove s besplatnom pitkom vodom i smjerokaze (koji bi, između ostaloga, ukazivali na udaljenosti, kilometre i vremensku procjenu hoda ili vožnje biciklom od jedne do druge točke itd).
  • tamo gdje profil koridora to dopušta, uputno je predvidjeti i biciklističke staze.

Uređenje i opremanje šetnice u punoj dužini trase od Medvednice do Save osnovnom komunalnom opremom koštalo bi vjerojatno manje od cijene nepotrebnog i izrazito štetnog nadsvođenja dijela potoka.
Kratkovidnost namjere da se potok nadsvodi i na tome mjestu izgradi cesta koja ne predstavlja važan koridor, ukazuje ne samo na očiti problem stručnosti, već i na motive koji nisu od javnog interesa i potrebno ih je preispitati. Utoliko apeliramo da se u planiranju grada vodite društveno odgovornim promišljanjem zajedničkih dobara i suvremenim praksama zaštite i nadogradnje zelene infrastrukture Zagreba.

Komentari