Sačuvajmo mir i sigurnost u svijetu!

mir
Foto: Pixabay

Vjerujemo da će odgoj djece u miru i ljubavi znatno pridonijeti izgradnji međuljudskih i društveno pravednih odnosa među ljudima i narodima.

Pišu: Olga Carević i Dražen Vikić-Topić
Članovi Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava HAZU

Nakon završetka drugog Svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja u svijetu bilo je kako sačuvati mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Nažalost, mir je trajao samo 26 dana, a potom je započeo progresivni rast ratnih sukoba, pa su tako već 1945. vođena tri rata, 1955. petnaest ratova, a 1975. čak dvadeset i jedan ratni sukob.

Jedan od najdrastičnijih ratnih pohoda u modernoj povijesti nedvojbeno je razaranje Guernice u kojoj je živjelo oko 20.000 stanovnika. Kasno poslije podne 26. travnja 1937. njemačke i talijanske fašističke snage bombardirale su tri i pol sata Guernicu koristeći 40.000 eksplozivnih i zapaljivih bombi. U tom ratnom naletu ubijeno je oko tisuću civila, bezbroj ih je ranjeno, a gradić je sravnjen sa zemljom i pretvoren u plamteću buktinju. Taj užasni prizor svireposti ovjekovječio Pablo Picasso na svojoj monumentalnoj slici Guernica, koja je u svom živopisnom izričaju postala simbolom društveno angažirane i napredne umjetnosti, podigavši na noge cijeli svijet.

Pedeset pet godina kasnije desila se tragedija Vukovara. Sve je započelo 17. kolovoza 1990. godine, kada su postavljene barikade i minirane pruge u općini Knin, a to je tek bio uvod u velikosrpsku agresiju. Mala grupa hrabrih ljudi – branitelja, dobrovoljaca civila, pripadnika manjina i domoljuba iz inozemstva, osamdesetisedam dana je u okruženju neprijatelja branila Vukovar od daleko nadmoćnije i do zuba naoružane JNA. Nakon tri mjeseca bitke za Vukovar, 18. studenog grad je pao u neprijateljske ruke, a branitelji i stanovnici su bili zatočeni, protjerani ili ubijeni. U razaranju Vukovara ubijeno je oko tisućusedamsto branitelja i civila među kojima je bilo čak 56 djece. Skoro pet sto ljudi je proglašeno nestalim, a sedam tisuća je odvedeno u logore, te preko dvadeset tisuća je prognano sa svojih ognjišta.

Važno je navesti masovno stratište na farmi Ovčara gdje je 20. studenog 1991. godine ubijeno 266 ranjenika i medicinskog osoblja odvedenih iz Vukovarske bolnice, među kojima je bio i novinar Siniša Glavašević. Ni dan danas ne znamo za sudbinu tristo nasilno odvedenih osoba! U svojoj knjizi “Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih” dr. sc. Ante Nazor detaljno kronološki opisuje bitku za Vukovar (nakladnik Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2011.)

Gledajući događanja za vrijeme ratnih sukoba rat je, sa svojim strahotama, nedvojbeno snažna povreda svih ljudskih vrijednosti i vrijednosti slobodnog demokratskog svijeta, te je mir najviši cilj čovječanstva. Stoga je važno da, cijeli svijet osuđuje sve počinjene ratne zločine i solidarizira s obitelji svih žrtava, bez obzira na ideologije, nacionalnu ili vjersku pripadnost.

U tom kontekstu podsjetimo se na socijalno učenje Pape Ivana Pavla drugog koji je polazeći od korektnih međuljudskih odnosa, kao najvažnijoj moralnoj kategoriji, upozorio da je solidarnost ona čvrsta i postojana odlučnost da se zauzimamo za opće dobro tj. za dobro svih i za svakoga.

Kao značajan primjer uspostave mira među ljudima u novijoj povijesti spomenimo Juan Manuel Santosa, kolumbijskog predsjednik koji je potpisao mirovni sporazum s pobunjenicima i okončao pedesetgodišnji građanski rat u Kolumbiji. Za taj mirovni pothvat Norveška akademija u Oslu nagradila je Juan Manuel Santosa 2016. godine Nobelovom Nagradom za mir. Vrijedno je sjetiti se i istaći mirnu reintegraciju Istočne Slavonije koja je uslijedila 15. siječnja 1998 godine. Bio je to povratak hrvatskih teritorija matici zrmlji, nasilno oduzetih od strane Srbije, bez ijednog ispaljenog metka i počinjenog zločina, što je značajan primjer mirnog rješavanja problema nastalih iz ratnih sukoba.

Mir ne znači isključivo odsustvo sukoba i nasilja, već mir predstavlja trajne napore u postizanju nenasilnih rješavanja sukoba i izgradnje društveno pravednijih odnosa. U cilju jačanja i obilježavanja mira kojemu svi težimo, Opća Skupština Ujedinjenih naroda još je 1981. godine utemeljila Međunarodni dan mira među svim narodima i državama. Dvadeset godina kasnije, 2001. godine Ujedinjeni narodi su novom rezolucijom utvrdili obilježavanje Međunarodnog dana mira 21.rujna, kao dana globalnog prekida neprijateljstva i nasilja.

Vjerujemo da će odgoj djece u miru i ljubavi znatno pridonijeti izgradnji međuljudskih i društveno pravednih odnosa među ljudima i narodima. Neka nas uvijek prate misli Mahatme Gandhi “Ne postoji put prema miru. Sam mir je put”.


Uz odobrenje autora, prenosimo članak objavljen u časopisu “Ulične svjetiljke” br. 2, godina X, proljeće 2017.

Komentari