RASPRAVA O TURIZMU: Kako produljiti turističku sezonu u Hrvatskoj?

HKD Napredak: Rasprava o turizmu
Foto: Mario Milošević

Kako produljiti turističku sezonu u Hrvatskoj pitanje je kojim se već duži niz godina bave mnogi, od samih ljudi koji rade u toj branši, preko dužnosnika resornog ministarstva i vlade u cjelini, pa do najšire javnosti.

Nažalost, statistički pokazatelji zasad ne nagovješćuju neke značajne promjene u tom smislu. Na devetoj po redu Raspravi o turizmu na temu Hrvatski turistički proizvod – možemo li produljiti sezonu i kako?, koja je proteklog tjedna održana u Napretkovom kulturnom centru, u organizaciji Instituta za turizam i spomenutog kulturnog centra, konstatirano je da je turistička sezona u Hrvatskoj kratka i da su zbog toga turistički kapaciteti nedovoljno iskorišteni.

U uvodu rasprave dr. sc. Sandra Čorak, znanstvena savjetnica u Institutu za turizam u svojoj prezentaciji predočila je odnos sezonalnosti u turizmu Hrvatske i nekih turističkih zemalja poput Grčke, Španjolske i Italije u različitim vidovima posjećenosti turista u sezoni i izvan nje kao i odnose u privatnom i hotelskom smještaju praćeno kroz određeno vremensko razdoblje.

Statistički pokazatelji ne idu u prilog hrvatskom turizmu jer je i dalje najveća posjećenost u špici sezone koja je višestruko veća od predsezone i podsezone, a dok je u ostalim mjesecima gotovo zanemariva.

U usporedbi većih gradova (Split, Zagreb, Dubrovnik i Rijeka) nešto je bolja situacija, ali još uvijek daleko ispod željenih rezultata. Jedino se izdvajaju Zagreb i Dubrovnik koji imaju ravnomjernije izraženu sezonalnost što se može objasniti dobrom prometnom povezanošću prvenstveno zračnom, dok se kod manjih turističkih središta jedino Rovinj izdvaja zbog dobrog turističkog menadžmenta i kvalitetne ponude.

Kao posljedica sezonalnosti nameću se problemi sa slabo iskorištenim hotelskim kapacitetima (ispod 40%), ugrožavanjem infrastrukture turističkih odredišta, a posebno Nacionalnih parkova, te smanjenjem kvalitete odmora i doživljaja određenih prostora.

Činjenica je da je turistička sezona u Hrvatskoj kratka, a u usporedbi s drugim mediteranskim zemljama još i kraća, nameću se pitanja kako i na koji način produljiti turističku sezonu u Hrvatskoj. Strategijom razvoja turizma kao i izrađenim i realiziranim akcijskim planovima pokazuje se da Hrvatska, s obzirom na ukupne resurse, može značajno produljiti turističku sezonu.

Franjo Matušić, državni tajnik Ministarstva turizma vidi mogućnost u većem korištenju zračnih luka, a kao dobar primjer navodi Dubrovnik. Većim korištenjem zračnih luka i kvalitetnim organiziranjem izletničkog turizma, broj posjeta na određenim destinacijama bio bi znatno veći i u vremenu izvan turističke špice.

Sandra Bravar, voditeljica destinacijskog marketinga rovinjske Maistre, povećanje broja turista izvan sezone vidi u dobro organiziranom menadžmentu i osmišljenim programima, a velike mogućnosti vidi i u otvaranju većeg broja golf igrališta, a što je po njenim riječima, sada europski trend. Za primjer navodi Francusku koja sada ide u izgradnju sto novih golf terena.

Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije, nije se složio sa statističkim pokazateljima jer smatra da nisu dobro odabrane usporedbe, što stvara krivu sliku.

Po njegovim riječima broj turista je bitno porastao i mjesecima izvan sezone samo što je i broj turista u sezoni bitno porastao pa u tim odnosima dobiva se kriva slika da je turista izvan sezone jako malo. Istra je puno učinila i na razvoju turizma u unutrašnjosti pa tako vile u unutrašnjosti ostvaruju veći prihod i do 40 % od onih na obali.

Diskusija je pokrenula i niz pitanja o razvoju turizmu u unutrašnjosti Hrvatske. Kako zaustaviti neplansku apartmanizaciju hrvatske obale koja je aktivna samo u špici sezone, a predstavlja veliki problem za infrastrukturu lokalne zajednice, bilo je također tek jedno od pitanja Rasprave o turizmu.

Moderator tribine Đuro Tomljenović, ozbiljno upozorava na probleme koji će nastati ako država ne zaštiti interese svojih građana i sve poslove prepusti stranim grupacijama. Nerijetko se Hrvatska spominje u kontekstu “najbolje europske nekretnine” pa upravo iz tih razloga na državi je velika odgovornost kako zaštititi interese domaćeg stanovništva.

Iako Slavija Jačan Obratov, direktorica Sektora za upravljanje destinacijom i podrške razvoju ponude pri Hrvatskoj turističkoj zajednici navodi kako sve češće i lokalna zajednica prepoznaje svoje interese i nudi svoje programe, nameće se i pitanje koliko su neke stvari stvarni interesi lokalnih zajednica, a koliko lokalnih moćnika.

Činjenica je da se broj programa i novih turističih proizvoda bitno povećao, ali je i dalje to još uvijek nedovoljno povezano kako bi svi u lancu turističke ponude pronašli svoje mjesto. Svakako bi trebalo napraviti analizu o tome koji su gosti korisnici u terminima izvan sezone, odakle dolaze i koji su njihovi interesi pa prema tim rezultatima usmjeriti razvoj turističke ponude.

Pitanja je bilo mnogo, a vremena malo, što je dobar pokazatelj da su ovakve rasprave poželjne i da bi dostupnost informacijama s takvih rasprava trebala biti dostupna što široj javnosti.

Iako je ova rasprava bila u vrijeme početka turističke sezone kada su turistički radnici okrenuti realizaciji programa, dr. sc. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam najavio je već početkom jeseni nastavak organizacije ovakvih rasprava koje bi svojim zaključcima sigurno mogle dati dobre smjernice kako i na koji način proširiti i poboljšati turističke kapacitetete, a kroz njih naći prostor za razvoj drugih privrednih grana vezanih uz razvoj turizma. (Mario Milošević)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here