PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA: Pokrenuta javnozdravstvena kampanja ‘Nije cool biti bully’

Nije cool biti bully
Foto: Press

U povodu Dana ružičastih majica i Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja,  zagrebački gradonačelnik Milan Bandić podržao je javnozdravstvenu kampanju Nije cool biti bully u zakladi Hrvatske kuće srca.

Cilj kampanje koja se održava u organizaciji Gradskog ureda za zdravstvo i Centra za zdravlje mladih Doma zdravlje Istok je podizanje svijesti o rizičnim i zaštitnim čimbenicima u prevenciji vršnjačkog nasilja.U okviru kampanje održan je i Okrugli stol o prevenciji vršnjačkog nasilja te je predstavljena knjiga Hod po rubu, autorice Rosie Kugli i Marijane Pleše.

Knjiga opisuje razvoj delinkventnog ponašanja mladića kojega je tijekom odrastanja u teškim životnim okolnostima zanemarila obitelj, a posljedično i nadležne institucije u postupku izvršavanja odgojnih mjera. 

“Knjiga Hod po rubu pokreće pitanje vršnjačkog nasilja i maloljetničke delikvencije i smatram da ju svi trebamo pročitati”, poručio je gradonačelnik Bandić.

Zahvalivši svima koji sudjeluju u kampanji borbe protiv nasilja, gradonačelnik je istaknuo da upravo “Poliknika za zaštitu djece i maldih Zagreb najbolje govori o našem odnosu prema nasilju među mladima”.
 
“Nije cool biti bully jedna je od akcija na Projektu mentalnog zdravlja mladih i smatramo ju izrazito važnom, budući da upravo statistike govore da je nasilje u osnovnim i srednjim školama epidemskih razmjera”, rekao je pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Vjekoslav Jeleč.

Vršnjačko nasilje ozbiljan je problem u cijelom svijetu, a s njime se barem jednom susrelo 130 milijuna učenika između 13 i 15 godina. Postoje dvije vrste nasilja – verbalno i fizičko. Rezultati istraživanja (Centar za mirovne studije, 2014.) pokazuju da je verbalno nasilje zastupljenije od fizičkog. Oko 3/4 učenika barem se jednom našlo u situaciji da su nekoga ogovarali ili da su bili ogovarani, 2/3 učenika nazivalo je drugog učenika pogrdnim imenom, a gotovo isti broj učenika bio je žrtva takvog ponašanja. Fizički je oblik nasilja rjeđi, ali nikako zanemariv.

Primjerice, oko 40 posto učenika navodi kako je gurnulo drugog učenika, a njih polovina pretrpjela je guranje. Zanimljiva je činjenica da je gotovo 80 % učenika izjavilo kako je u nekim slučajevima u ulozi nasilnika, a u drugima u ulozi žrtve.

“Zastrašujuća je činjenica da otprilike svako četvrto dijete, tj. 27 posto ispitanih učenika doživljava barem jedan od oblika nasilja u školi skoro svakodnevno. Zadaća je odraslih, ponajviše institucija, prepoznati nasilje, zaustaviti ga i pomoći žrtvi, ali i educirati nasilnika kako se neprihvatljivo ponašanje ne bi nastavilo u budućnosti. Cilj je kampanje Nije cool biti bully` prevenirati nasilje, govoriti o njemu otvoreno i sa stajališta stručnjaka, ali i približiti se mladima jezikom koji oni razumiju», izjavio je Vjekoslav Jeleč.

Društvo je odgovorno, kako za žrtvu, tako i za nasilnike. Nasilnici su često i sami bili žrtve, iznimno je važno u cijelom procesu razgovarati sa svim sudionicima i educirati ih zašto se nasiljem ništa dobro ne može postići.

Na okruglom stolu na temu vršnjačkog nasilja raspravljali su dr. sc. Lana Petö Kujundžić, predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, Ivan Ćelić, zastupnik u Hrvatskom saboru, potpredsjednik Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, Ivana Portolan Pajić, koordinatorica kampanje Nije cool biti bully i zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te autorice knjige Rosie Kugli i Marijana Pleše.

Govornici su na kraju okruglog stola zaključili kako je vrlo važno educirati nastavnike, obrazovne djelatnike, mlade i njihove roditelje. Rješenje problema nije u kažnjavanju, veću u educiranju javnosti, institucija i mladih.