Otvara se izložba ‘Meštrović i Prodanović: umjetnik i njegov fotograf’

Otvara se izložba 'Meštrović i Prodanović: umjetnik i njegov fotograf'
‘Dvije udovice’ | Foto: Svetozar Prodanović

Iako dosad neobrađivani, a slobodno se može reći i nepoznati fotograf, Svetozar Prodanović ostavio je trag kakav je malo koji fotograf njegova profila i vremena ostavio u dokumentarnoj hrvatskoj fotografiji.

Izložbom “Meštrović i Prodanović: umjetnik i njegov fotogra” koja se otvara u utorak, 20. studenog u 12:30, u Ateljeu Meštrović, predstavljaju se život i djelovanje Svetozara Prodanovića u nastojanju da se njegov rad vrednuje u skladu sa zahtjevima profesionalne umjetničke fotografske struke.

To je razlog zašto se temi pristupilo iz tri različite perspektive: povjesničara umjetnosti, konzervatora restauratora i fotografa.

Fototeke Muzeja Ivana Meštrovića čuvaju brojne Prodanovićeve fotografije, što je razlog revalorizaciji fotografskog opusa u kontekstu djela Ivana Meštrovića iako su u katalogu obrađene i fotografije djela drugih autora s kojima je surađivao: Slavkom Brillom, Franom Kršinićem, Ivom Kerdićem, Vojtom Branišom, Robertom Valdecom i Maksimilijanom Vankom.

Izlaže se 47 srebro želatinskih crno bijelih fotografija nastalih od 1924. do 1934. godine. To je vrijeme kada su Svetozar Prodanović i Ivan Meštrović intenzivno surađivali. Sva Meštrovićeva djela nastala u tom razdoblju Prodanović fotografira, najčešće u umjetnikovom atelijeru u Mletačkoj ulici u Zagrebu. Poseban je naglasak na javnim spomenicima čije oblikovanje Prodanović fotografira od oblikovanja u glini, gipsanih skica i modela, lijevanja u broncu u Ljevaonici metala Umjetničke akademije u Zagrebu do postavljanja na predviđenu javnu površinu. Iz tog ciklusa treba izdvojiti Spomenik Indijancima za Chicago i Spomenik Grguru Ninskom za Split. Zahvaljujući sačuvanim fotografijama bilo je moguće rekonstruirati jednu od varijanti nerealiziranog Spomenika Bolivaru iz 1929. -1930. godine, a tehničku realizaciju Spomenika je napravio Darko Trempetić iz tehničke službe Muzeja Ivana Meštrovića.

Također treba spomenuti i suradnju na katalogu IV. kolektivne izložbe Ivana Meštrovića održane u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1932. godine s objavljenim fotografijama Svetozara Prodanovića potpisanog na zadnjoj strani ovitka kataloga. To je izniman slučaj potpisivanja fotografa u katalogu tridesetih godina.

Otvara se izložba 'Meštrović i Prodanović: umjetnik i njegov fotograf'
‘Žena kraj mora’ u atelijeru Ivana Meštrovića u Mletačkoj ulici u Zagrebu oko 1932. i ‘Sjećanje’ u atelijeru Ivana Meštrovića u Mletačkoj ulici u Zagrebu oko 1930. | Foto: Svetozar Prodanović

Meštrovićevi klasični ženski aktovi nastali između dva svjetska rata predstavljaju vrlo važan segment u kiparevom opusu, a Prodanović ih je fotografirao s iznimnom suptilnošću u biranju kuta i osvjetljenja stvarajući time, dojam žive osobe.

Iako je Prodanović bio u službi fotografskog dokumentiranja Meštrovićevog stvaralaštva, kvalitetom svoga rada Prodanović se potvrdio kao vrstan fotografski stvaratelj.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here