Orhideje – izbor, smještaj u stanu, zalijevanje, razmnožavanje…

Foto: Pixabay
Orhideje - izbor, smještaj u stanu, zalijevanje, razmnožavanje...
Foto: Pixabay

Sve orhideje spadaju u veliku porodicu Orchidaceae koja sadrži preko 25.000 vrsta i 100.000 hibrida u otprilike 835 rodova. Mogu biti trajno zelene ili listopadne trajnice koje rastu na zemlji (terestrialne), na drveću (epifitske) ili na kamenu (litofitske).

Sve njih odlikuje jedinstvena građa cvijeta koja se odlikuje raznim oblicima i spektakularnim kombinacijama boja. Cvjetovi su im dvospolni, a sastoje se od tri lapa i tri latice, od kojih se naročito ističe donja latica koju nazivamo i medna usna ili labellum koja je često druge boje i vrlo uočljiva. Nalazimo ih širom svijeta u gotovo svim klimatskim uvjetima, osim na Arktiku, Antarktiku i visokim hladnim planinama. Većina orhideja su biljke iz tropskih kišnih šuma gdje žive kao epifiti (rastu na drveću). One često imaju rizom (zadebljali dio stabljike – služi za spremanje zaliha hrane) i nose mesnate, zračne korjenove koji su potpuno ili djelomično pričvršćeni na drvo domaćina, a služe za prikupljanje zračne vlage. Orhideje koje se danas uzgajaju uglavnom su složeni hibridi dobiveni križanjem raznih vrsta. Uzgajamo ih radi njihovih prekrasnih, jedinstvenih cvjetova koji dugo ostaju na biljci koja cvate ili pak odrezani u vazi. Posebna zanimljivost kod orhideja je porijeklo njihovog naziva. Naime, kod nekih epifitskih orhideja postoje posebni organi u koje biljka sprema vodu i hranjive tvari koje joj pomažu da preživi u sušnom razdoblju. To su tzv. pseudobulbili koji mogu biti veličine zrna graha pa sve do veličine tikve. Oni često stoje u paru te podsjećaju na muške mošnje koje Grci zovu orchis pa otuda i naziv za orhideje.

Orhideje dijelimo s obzirom na klimatska obilježja sredine u kojoj rastu:
1. Orhideje s područja umjerene kontinentalne klime – temperatura zimi oko 0°C, a ljeti do 30°C.
2. Orhideje suptropske planinske klime – temperatura zimi 10°C (zimski počinak), a ljeti 27-30°C
3. Orhideje suptropske nizinske klime – temperatura zimi oko 15°C (zimski počinak), a ljeti od 27-30°C
4. Orhideje s područja tropske klime – temperatura zimi oko 20°C, a ljeti oko 30 °C te cijele godine puno kiše i velika zračna vlažnost.

Najlakše i najuspješnije u sobnim uvjetima možemo uzgajati biljke pod točkom 2 i 3, jer zahtijevaju umjerenu temperaturu, a vrijeme mirovanja odgovara našoj zimi. Danas u trgovinama cvijećem najviše se prodaju hibridne vrste uzgojene u rasadnicima koje su već prilagođene domaćem uzgoju.

Smještaj orhideje u stanu
Orhideje su vrlo osjetljive na direktnu sunčevu svjetlost. Zato ih ljeti moramo smjestiti na zasjenjeno mjesto, a zimi od studeni do ožujka možemo ih smjestiti na prozorsku dasku prozora okrenutog na jug. Sve orhideje, pa čak i epifitske, dolaze u naše trgovine posađene u cvjetne lonce. Preporučamo da ih što prije presadite u primjerenu mješavinu komposta koji je posebnog sastava za epifitske ili za terestrijalne orhideje (vidi tabelu). Osim u cvjetnim loncima orhideje možete uzgajati i u visećim košaricama, a epifitskim vrstama možete korijenje obaviti mahovinom, pa ih žicom pričvrstiti na odrezani komad kore kakvog drveta.

Zalijevanje
Voda za zalijevanje i ovlaživanje orhideja mora biti mekana, lagano kisela (5-6 pH) i topla (20-25°C).
Lisnate orhideje nemaju razdoblje mirovanja pa im je potrebna stalna toplina i vlažnost zemlje. Jedino ih zimi zalijevamo manje nego ljeti. Vrste koje imaju pseudobulbe zimi moraju imati period mirovanja pa ih tada zalijevamo vrlo malo jer su tada vrlo osjetljive na vlagu i ne podnose velike količine vode. Kada se u proljeće pokažu prvi pupovi, počnemo postepeno zalijevati. Orhideje iz tropskih predjela, gdje prevladava visoka vlažnost zraka, ne možemo uzgajati u stanu. Zato ih ljubitelji orhideja koji si to mogu priuštiti uzgajaju u posebnim staklenicima tzv. orhidarijima, koji su opremljeni sa svim potrebnim napravama za postizanje tropskih uvjeta uzgoja.

Razmnožavanje
Orhideje se najlakše razmnožavaju dijeljenjem starijih biljaka. Mogu se uzgajati i iz sjemena, ali to je bolje prepustiti iskusnim vrtlarima. Naime, za klijanje sjemena potrebna je pomoć posebne gljivice s kojom orhideje žive u simbiozi. I za kasniji uspješan rast orhideje potrebno je održati taj poseban odnos, jer su podzemni dijelovi tijela gljive isprepleteni s korijenjem i drugim organima orhideje. Zato pri presađivanju moramo paziti da što manje oštetimo korijenski i rizomski sistem. Diobu biljke možemo započeti kada opazimo nove izdanke biljke. Stare i posušene dijelove pažljivo odstranimo, a mlade sadnice koje su veoma krhke moramo što prije odvojiti od matične biljke. Ako čekamo predugo s presađivanjem, one jako srastu s matičnom biljkom te se pri diobi lako odlome. Isto tako potrebno je paziti da se ne potrgaju podzemni gomolji. Ovisno o klimi podneblja iz kojeg orhideja potječe ovise i njezini posebni uvjeti koje moramo zadovoljiti ukoliko ju želimo uspješno uzgajati u našem stanu.

Izvor: Mojcvijet.hr