MENTALNO ZDRAVLJE: Zašto je čak 14 posto mladih Zagrepčana bar jednom razmišljalo o samoubojstvu?

Okrugli stol "Mentalno zdravlje mladih – Teen blues"
Okrugli stol “Mentalno zdravlje mladih – Teen blues” / Foto / Press

Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo i Centar za zdravlje mladih organizirali su danas okrugli stol na temu “Mentalno zdravlje mladih – Teen blues” na kojem su brojni stručnjaci iz područja psihologije, psihijatrije, pedagogije i javnog zdravstva razgovarali o mentalnoj higijeni mladih.

Prema istraživanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu čak 30 posto mladih Zagrepčana je izjavilo kako se osjećaju anksiozno, njih 20 posto ima simptome depresije i stresa, a čak 14 posto je jednom u životu razmišljalo o samoubojstvu.

Zabrinjavajući rezultati istraživanja ukazuju na to da je svaka četvrta mlada osoba depresivna, što je bila polazišna točka u raspravu kako riješiti ovaj problem, prepoznati simptome u što ranijem stadiju i pomoći mladima da artikuliraju svoje osjećaje te zatraže pomoć otvoreno i bez straha.

“Istraživanje koje je nedavno proveo Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet na 5.000 učenika u Zagrebu pokazalo je da su mladi vrlo anksiozni, čak 10 posto više nego prije par godina kada se slično istraživanje provodilo, tada je 20 posto mladih bilo anksiozno, a danas je njih 30 posto . Smatram da je razlog tome odsutnost, manjak komunikacije s roditeljima, nepovezanost sa školom i društvom općenito. Vrtići i škole bi trebala biti mjesta s kojima su mladi povezani, na nažalost to često nije tako. Problem otuđenja je po mojem mišljenju najveći uzrok depresivnosti kod mladih ljudi.” izjavila je doc. dr.sc. Miranda Novak, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Zašto čak 60 posto mladih ne voli ići u školu, pokušao je objasniti Mihael Kozina, psihoterapeut iz V. gimnazije u Zagrebu: “Škole danas zaboravljaju da djeca nisu samo učenici, već cjelovite osobe koje imaju različite interese, ali i strahove te žive u različitim okruženjima. Škola više nije mjesto na kojem se dobivaju informacije, one se danas mogu dobiti bilo gdje i to vrlo brzo. Škole bi se danas trebale više baviti odnosima, mentorstvom, točnijem vodstvom mladih ljudi. Profesori bi trebali biti mentori koji će učenike voditi kroz šumu informacija i s njima raspravljati, razumjeti ih, biti blizu njih, saslušati ih i svakako savjetovati.”

“Smatram da ne treba samo pričati, već poduzeti konkretne mjere. Upravo sam se vratila s međunarodne konferencije na kojoj je potpisana deklaracija koja predlaže načine intervencija koje mogu pomoći. Vrlo je bitno da se intervencije provode u školama, da u njima sudjeluju i stručnjaci i učenici kao mentori. Smatram kako najgora stvar koja se može dogoditi u školi nije loša ocjena, već činjenica da je dijete neprihvaćeno. Nažalost vršnjačko nasilje je sve češća pojava u školama. Važno je pričati o svemu tome, napraviti institucijski okvir za rješavanje i destigmatizirati sve probleme kako bi mladi koji su imali primjerice iskustava sa zlostavljanjem u školama mogli o tome otvoreno pričati bez srama te na taj način pomoći svojim vršnjacima.”, rekla je prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a.

“Grad Zagreb provodi tri programa koji se bave mentalnim zdravljem mladih – ‘Osjećam’ u suradnji s udrugom BoliMe koji ima za cilj potaknuti mlade da pričaju o svojim emocijama; zatim projekt ‘Pogledaj u sebe’ i ‘Nije cool biti bully’ koji se bavi prevencijom vršnjačkog nasilja. Mentalno zdravlje mladih te borba s vršnjačkim nasiljem jedna je od glavnih tema s kojima se bavimo i nadam se kako će se zahvaljujući ovom okruglom stolu potaknuti i promjene u obrazovnom sustavu koje su očito nužne”, naglasio je dr.sc. Vjekoslav Jeleč, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba.

“Zakazali smo svi – roditelji, sustav zdravstva i školstva. Nije dovoljno samo pričati, treba i slušati. Djeca su danas pod ogromnim stresom i pritiskom jer ih zajednica uvjerava kako moraju imati prosjek ocjena 5.00 ili u suprotnom neće uspjeti u životu, upisati srednju školu, fakultete i slično. Svi se moramo educirati u radu s mladima i prestati im nametati nemoguća očekivanja.”, naglasila je Mirjana Orban, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, NZJZ “Dr. Andrija Štampar”.

Zrinka Ćavar, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje djece i mladih NZJZ “Dr. Andrija Štampar” objasnila je u kojim situacijama djeca najčešće dolaze u Centar za zdravlje mladih, “Djeca nam često dolaze kada su u situaciji velikih promjena, npr. prelazak u viši razred, odlazak u srednju školu ili fakultete. Djeca koja imaju poremećaje kroz duže vrijeme posežu za mehanizmima koji su vrlo opasni, a to su samoozljeđivanje, alkohol i droga, a sve kako bi potisnuli svoje osjećaje, anksioznost ili depresivna stanja. Vrlo je važno prepoznati simptome na vrijeme.”

“Kao zaključak, svakako bih pozvala sve sudionike da pozorno slušaju mlade, pokušaju im se približiti na njima prihvatljiv način, koristeći tehnologiju i komunikaciju koju oni razumiju. Pozvala bih sve roditelje, profesore i same mlade u Gradu Zagrebu da se obrate za pomoć Centru za zdravlje mladih u Heinzlovoj 62 a. Ovdje mogu doći bez uputnice i bez straha potražiti pomoć”, za kraj je istaknula doktorica Ivana Portolan Pajić, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here