Konačan rezultat referenduma: “ZA” je bilo 65,87, “PROTIV” 33,51 poto glasača

Na prvom narodnom referendumu 946.433 birača (65,87 %) izjasnilo se za to da u Ustav uđe odredba po kojoj je brak zajednica žene i muškarca, dok je protiv bilo njih 481.534 (33,51 %), objavilo je jutros Državno izborno povjerenstvo nakon obrade podataka sa svih glasačkih mjesta.

referendum-konacni1odnosno tek nešto više od trećine upisanih, a glasovala su 1.436.163 birača, odnosno 37,88 %. Važećih listića bilo je 1.427.967 (99,43 %), a nevažećih 8.196 (0,57 %).

Zanimljiva je distribucija glasova prema županijama, odnosno najvećim hrvatskim gradovima. ‘PROTIV’ se tako najviše glasovalo na krajnjem sjeveru i krajnjem zapadu zemlje, dok se ‘ZA’ najviše glasovalo u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

“PROTIV” se, gledamo li veće gradove, najviše glasovalo u Puli (63,64 %), Rijeci (59,27 %), Čakovcu (58,95 %) te Varaždinu (56,94 %).

Najviše “ZA” zaokružilo se u gradovima Splitu (68,13 %), zatim Zadru (64,62 %), Osijeku (62,86 %) te Zagrebu (55,90 %).

Zanimljiv je i primjer Imotskog gdje je gotovo 95 % birača zaokružilo – “ZA”.

Iz DIP-a su također poručili da nisu zabilježene veće poteškoće tijekom održavanja referenduma. Ono što sada slijedi jest razdoblje od 48 sati tijekom kojega se mogu uložiti žalbe, nakon čega će, ako žalbi ne bude, rezultati postati – službeni.

Nakon prospavane noći svoj je komentar dao predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko rekavši: “Ostaje obveza hrvatskog društva prema Ustavu, ali, nadam se, i prema društvenim vrijednostima koje želimo graditi i živjeti, da se zaštite sve manjine u društvu i da žive slobodno, odgovorno, u toleranciji i zajednici. Bez toga je teško govoriti o napretku cijelog društva.”

Predsjednik Republike Ivo Josipović smatra da jučerašnje referendumsko “ZA” ustavnoj definiciji braka kao zajednice žene i muškarca ne znači da je Hrvatska preko noći postala netolerantno društvo, iako takvih pojava ima, te poručio da se svi trebamo suočiti i riješiti stvarne probleme – siromaštvo, besperspektivnost i nezaposlenost, jer su oni najbolja podloga za ekstremizam.

“Prema tome, nikako ne bih pristao na kvalifikaciju da su svi oni koji su glasali ‘ZA’ netolerantni, fašistoidni ili građani koji ne trpe druge. Rekao bih da je možda ipak prevagnula tradicija i osjećaj tradicionalnosti. A, to što on ima za posljedicu nešto što možda većina nije željela isto također treba uzeti u obzir”, rekao je.