IZLOŽBA ‘TRAGOVIMA FAUSTA VRANČIĆA’: U povodu 400. godišnjice smrti izumitelja čija slava prelazi granice epoha

Faust Vrančić
Foto: reprodukcija

U četvrtak 2. ožujka u 12 sati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Strossmayerovom trgu 14 u Zagrebu otvorit će se izložba Tragovima Fausta Vrančića, postavljena povodom 400. godišnjice smrti Fausta Vrančića (1551.–1617), hrvatskog polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa kao jedno u nizu događanja kojim HAZU obilježava ovaj jubilej.

Uvodnu riječ održati će predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, a zatim će uslijediti razgled izložbe uz stručno vodstvo.

Autorice koncepta izložbe, dr. sc. Marijana Borić i Vanja Flegar, prof. željele su Fausta Vrančića prikazati sveobuhvatno te istaknuti njegove brojne doprinose kako hrvatskoj tako i svjetskoj znanstvenoj sredini.

Multimedijski dio izložbe ostvaren je uz pomoć Memorijalnog centra »Faust Vrančić«, kao partnera na izložbi, te autora četverodijelnog dokumentarnog serijala o Faustu Vrančiću San o strojevima,  Nenada Obrenovića i  Hrvoja Šajbingera.

Izložba je  tematski podijeljena na nekoliko dijelova. Tematski dio vezan uz život i rad Fausta Vrančića izložen je na panoima na kojima je prikazano Vrančićevo stasanje u uspješnog renesansnog čovjeka koji se ostvario u različitim aspektima života, te njegovi najznačajniji doprinosi.

Drugu tematsku cjelinu predstavljaju objavljena djela Fausta Vrančića. Tako su u vitrinama izloženi i komentarima popraćeni pretisci objavljenih Vrančićevih djela, među kojima je i Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae (Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, latinskog, talijanskog, njemačkog, dalmatinskog/hrvatskog i mađarskog, Venecija, 1595, stariji pretisak iz 19. stoljeća te noviji pretisci načinjeni u Hrvatskoj). Izložen je original Vrančićeva djela Život nikoliko izabranih divic (Rim, 1605.), kao i njegov pretisak kojeg je priredila Gradska knjižnica «Juraj Šižgorić» u Šibeniku. To je jedino djelo koje je Vrančić napisao na materinjem jeziku, a načinio ga je dvadesetak godina prije njegova objavljivanja i posvetio opatici i sestrama benediktinkama iz samostana svetog Spasa u Šibeniku.

Faust Vrančić pisao je filozofska djela, a na izložbi su izložene naslovnice i fragmenti prijevoda na hrvatski jezik. Pod pseudonimom Justus Verax Sicenus tiskao je dva djela: Logica suis ipsius instrumentis formata (Rim, 1608.) i Ethica cristiana (Rim, 1610.), koju je objavio u zajedničkom svesku Logica suis ipsius instrumentis reformata et recognita  (Venecija, 1616.) pod vlastitim imenom.

Najdetaljnije je u okviru izložbe prikazan Vrančićev tehnički priručnik Machinae novae (Venecija, 1615./1616.) jedno je od kapitalnih djela iz područja europske tehničke literature na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. U okviru izložbe može se vidjeti više pretisaka djela Machinae Novae, njemačko (urednik Adolf Wissner, Heinz Moos Verlag München, 1965., te Dortmund, 1982.) mađarsko (Magveto Könyvkiadó, Budimpešta, 1985.) i hrvatsko (Novi Liber – Zagreb, Gradska knjižnica «Juraj Šižgorić» Šibenik, 1993.)

Na izložbi je prezentirana i fizička rekonstrukcija „Mlina s pokretnim krovom“ po skici Fausta Vrančića, djelo Ivana Reljića, mag. educ. inf. i dr. sc. Hrvoja Stančića, koja je napravljena u modernoj tehnici 3D ispisom.

Izložba ima i edukativno-interaktivni karakter. Posjetitelji imaju priliku upoznati neke Vrančićeve ideje u okviru raznih igrica koje su osmišljene na njegovim projektima. Na izložbi će se prikazati i kratki film Sanjam o odrastanju Fausta Vrančića, kao i o nekim njegovim projektima. Posjetitelji također mogu pogledati projekciju četverodijelnog serijala o životu i djelu Fausta Vrančića, San o strojevima: Vatra, Zemlja, Voda, Zrak, te prelistati dijelo Machinae novae i peterojezični Vrančićev Dictionarium u digitalnom obliku.

Izložba Tragovima Fausta Vrančića upriličena je s nizom popratnih događanja u organizaciji projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu (voditeljica dr. sc. Marijana Borić), osmišljenog u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti s ciljem afirmacije hrvatskog znanstvenog nasljeđa. Kako znanstvena baština nadilazi granice jednog naroda i univerzalna je, aktivnosti projekta organiziraju se u zemlji i izvan granica Hrvatske. Aktivnosti projekta moguće ih je pratiti i putem društvenih mreža u okviru stranica @croatianscientificheritage (instagram) i Facebook: Croatian scientific heritage, a trenutačno su usmjerene obilježavanju obljetnica Fausta Vrančića.

Vrančića – izumitelj čija slava prelazi granice epoha

Hrvati su dali humanizmu značajan broj vrsnih mislilaca i ličnosti, čiji je ugled u njihovo doba bio neosporan te koji su na različite načine pridonosili kulturnom i znanstvenom razvoju Europe. Među njima se ističe šibenski patricij Faust Vrančić (Šibenik, 1551. – Venecija, 1617.), znameniti hrvatski mislilac na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Tijekom života djelovao je kao izumitelj, konstruktor, tehnički pisac, jezikoslovac, filozof, teolog te pisac književnih i povijesnih djela.

Ovaj osebujni hrvatski umnik, istraživač ljudskih i prirodnih istina, bio je podjednako sklon promišljanju i djelovanju te bio primjer iznimno uspješnoga i svestranoga renesansnog čovjeka koji se ostvarivao u različitim područjima.

Mnogo godina u službi rimsko-njemačkoga cara i hrvatsko-ugarskoga kralja Rudolfa II., Faust Vrančić postigao je visoke crkvene i državne časti te je bio jedan od najutjecajnijih ljudi u Carstvu i Kraljevstvu.

Bio je naslovnim biskupom Csanáda u vrijeme kada je to područje bilo pod turskom okupacijom i carskim savjetnikom za Ugarsku i Transilvaniju. Posljednjih desetak godina potpuno je napustio svjetovni život, pristupio je redu Sv. Pavla u Rimu te se posvetio pisanju djela. Pokretan živim intelektom, Faust Vrančić dao je značajan doprinos različitim područjima te je napisao više djela osvjedočeno trajne vrijednosti.

Među njima se posebno ističu petojezični leksikon Dictionarium (Venecija, 1595.), prvi cjeloviti hrvatski rječnik, u koji je uvrstio „dalmatinski” (hrvatski) jezik u društvo „pet najizvrsnijih europskih jezika”, i tehničko djelo Machinae novae (Venecija, 1615./1616.), kapitalno djelo renesansne tehnike u kojem kroz svoje vizionarske projekte anticipira daljnji razvoj tehnike.

Vrančićeva slava kao izumitelja prelazi granice epoha. Fascinira činjenica da pojedini izumi koji su po prvi puta zaživjeli u tiskanom obliku upravo u njegovu djelu, koriste se i danas:  padobran, most od metala, most ovješen o lance i žičara, modificirani u skladu sa suvremenim razvojem tehnike.

Plodnom svestranošću Faust Vrančić primjer je renesansnog čovjeka poznatog pod pojmom homo universalis.  Djelovanjem pripadnik humanističke Europe, osjećajima je bio vezan za rodni zavičaj.  Preminuo je 20. siječnja 1617. u Veneciji, te je prema vlastitoj želji prenesen i pokopan u crkvi sv. Marije u Prvić Luci, na otoku Prviću pored Šibenika.