Dvojbeni IC-kriteriji napredovanja

znanost-ilustracija

Dovoljno je stranica teksta da se vidi može li natjecatelj nešto doprinijeti razvoju visokog obrazovanja i znanosti, ne samo konkretnim istraživanjima, već razvojem područja, laboratorija, radom u okruženju područja na kojem djeluje

Piše: prof. Igor Čatić

Nedjelja 12. srpnja bio je ponovno veliki dan za Sveučilište u Zagrebu. Tijekom proteklog razdoblja između dviju promocija, Hrvatska je dobila novih 404 doktora znanosti.

Vjerujem da su mladi ljudi ali i neki stariji, uložili veliki trud da dostignu naziv doktora znanosti. Otvoreno je pitanje je li za njih sve ima trajnih radnih mjesta. Ne mogu svi ostati raditi na sastavnicama Sveučilišta. Koliko njih će morati potražiti svoj kruh negdje drugdje? Neki će to lako ostvariti.

Za one koji će ostati na Sveučilištu postavlja se pitanja kako će oni napredovati. I tu je Hrvatska temeljito podijeljena. Jedni su zatravljenici Ai-kriterijima. Samo bi brojili radove i za to plaćali sve više i više. Da im vlasnici banaka podataka o radovima udare žig. Drugi slijede Deklaraciju DORA o kojoj je iscrpno višekratno pisano za ovaj portal kao i Lajdenski manifest. Na toj liniji, a potaknut komentarom hep.-th. M. Dorešića o znanstvenicima i znanstvenim osobnostima (HF, 10. srpnja 2015.) predlažem nove kriterije napredovanja.

To su IC-kriteriji. Natjecatelj napiše popis radova, izdvoji nekoliko od njih za podrobniju analizu Povjerenstva. Međutim to su samo pomoćni kriteriji. Osnovni je program rada u narednom izbornom razdoblju. Dovoljno je stranica teksta da se vidi može li natjecatelj nešto doprinijeti razvoju visokog obrazovanja i znanosti, ne samo konkretnim istraživanjima, već razvojem područja, laboratorija, radom u okruženju područja na kojem djeluje itd. To su IC-kriteriji.

Na usvajanju Ai-kriterija, brojenja radova, neki su radili pola stoljeća, neki sada moćni također rade već vrlo dugo. Sveučilište u Zagrebu pripada skupini od 3 do 4 posto najboljih sveučilišta u svijetu i treba otvoriti raspravu, hoće li prihvatiti Ai-kriterije, razmisliti o deklaraciji DORA i Lajdenskom manifestu. Ili će razmotriti i IC-kriterije koji u sebi sadrže neke stare načine izbora. Provjereno dobre. Ali će time izbiti ekstraprofit bazama podataka u rukama nekoliko najmoćnijih. A koje su potrebne za Ai-kriterije.

Stvarno je dosta dopisivanja autora na tekstove zbog potrebnog broja radova. Treba vidjeti jesu li novi istraživači pogodni da unaprjeđuju svoje područje djelovanja, a ne samo da sudjeluju u mainstream istraživanjima pod vodstvom drugih. Novi ljudi, nove ideje, a ne nastavak tuđih.


* članak prenesen s portala Hrvatski-fokus.hr

Komentari