August Šenoa će, povodom 180. godišnjice rođenja, dobiti spomen-ploču u Pragu

August Šenoa će, povodom 180. godišnjice rođenja, dobiti spomen-ploču u Pragu

Na inicijativu Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba i hrvatskog veleposlanstva u Češkoj, u srijedu 17. listopada u Pragu će biti otkrivena spomen-ploča u čast hrvatskog književnika Augusta Šenoe povodom 180. godišnjice njegova rođenja.

Dvojezična spomen-ploča nalazit će se na zgradi na Karlovom trgu (Karlovo námĕstí) gdje je Šenoa neko vrijeme stanovao tijekom studija na Pravnom fakultetu Karlovog sveučilišta od 1859. do 1865. Izradu i postavljanje spomen-ploče financirao je Grad Zagreb. Na prigodnoj svečanosti spomen-ploču će otkriti hrvatska veleposlanica u Češkoj Ines Troha, saborski zastupnik i izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Vladimir Bilek, predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac i nasljednica obitelji Šenoa Jasmina Reis.

Idejni nacrt ploče izradio je arhitekt Vlado Milunić, Hrvat koji od 1956. živi u Pragu, suautor svjetski poznate praške zgrade Kuća koja pleše.

August Šenoa je po ocu imao davno češko porijeklo. Izvorno prezime njegove obitelji glasilo je Šejnoha, što je germanizirano u Schönoa, kako se velikan hrvatske književnosti izvorno prezivao sve dok 1860. tijekom studija u Pragu nije po prvi put službeno naveden s pohrvaćenim prezimenom Šenoa.

Studij prava u Pragu nije nikad završio jer se uglavnom bavio novinarstvom, pišući za hrvatske i češke listove i prevodeći. Najpoznatiji radovi iz tog razdoblja su feljtoni koje je objavljivao u zagrebačkom Pozoru pod naslovom Praški listovi.

U Pragu je Šenoa započeo i svoju književnu karijeru: uz nekoliko pjesama ondje je 1862. napisao i svoju prvu novelu, Vječni Žid u Zagrebu, a 1865. i svoju jedinu komediju Ljubica i esej Naša književnost. U češkim novinama Šenoa je pisao o zbivanjima u Hrvatskoj, ali i tekstove o Dubrovniku i hrvatskoj obali, tako da je među prvima Česima otkrivao ljepote hrvatskog Jadrana.

“Svojim tekstovima Šenoa je promovirao Hrvatsku i njenu kulturu u Češkoj, a ujedno je stjecao spisateljsko iskustvo i brusio svoj stil. Udaljenost od rodnog Zagreba pomogla je Šenoi da izgradi svoj emotivni odnos prema njemu i može se reći da je Šenoa upravo u Pragu istinski zavolio Zagreb koji će kasnije imati središnje mjesto u njegovom opusu”, kaže predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac.

U Pragu se Šenoa upoznao s vodećim češkim književnicima, poput Jana Nerude, kao i s političarom Františekom Palackim, a družio se i s drugim hrvatskim studentima, o čemu je pisao u svojoj pripovijetki Prijan Lovro čiji veći dio radnje se odvija u Pragu. Ondje je Šenoa dao i neke od najljepših opisa praških znamenitosti u hrvatskoj književnosti.
Iz Praga potječe i poznata fotografija mladog Šenoe u ilirskoj surki, snimljena 1864.

I nakon povratka u Zagreb Šenoa je zadržao veze s češkom kulturom pa je kao urednik književnog časopisa Vienac objavljivao i tekstove o češkoj kulturi i znanosti, kao i prijevode čeških pjesnika. Šenoa je 1873. na hrvatski preveo i operu Bedřicha Smetane Prodana nevjesta koja je tada izvedena u Zagrebu, a 1874. održao je pozdravni govor na češkom jeziku na osnivačkoj skupštini Češke besede Zagreb, najstarije manjinske udruge u Hrvatskoj.

Neka Šenoina djela izlazila su u češkim prijevodima još za njegova života: Zlatarovo zlato i Prosjak Luka 1880., te Diogenes i Mladi gospodin 1881. Branka je objavljena dvaput 1882., Ilijina oporuka 1884. i 1885., Seljačka buna 1884., a Turopoljski top i U akvariju 1889.

Turopoljski top izdan je ponovno 1895., 1912. i 1931., a Seljačka buna 1953. i 1977.

Spomen-ploča Augusta Šenoe osmo je spomen-obilježje postavljeno u Češkoj u proteklih deset godina na inicijativu Hrvatsko-češkog društva u čast nekog hrvatskog velikana i šesto u Pragu.

Dosad su u glavnom gradu Češke postavljeni spomenik Nikoli Tesli, poprsje Vladimira Preloga te spomen-ploče Stjepana Radića, Andrije Mohorovičića i Josipa Jurja Strossmayera. Spomen-ploče su postavljene i u Napajedli u čast bana Josipa Jelačića i u Jindřichovu Hradecu u čast bana Nikole Šubića Zrinskog.

Od ranije u Pragu postoje spomen-ploče u čast osnutka Nogometnog kluba Hajduk i u čast Vlahe Bukovca. U svibnju ove godine u Pragu je na inicijativu Hrvatsko-češkog društva imenovana i Ulica Stjepana Radića, povodom 90. godišnjice smrti tog političara i velikog promicatelja hrvatsko-čeških veza.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here