ARHEOLOŠKI MUZEJ: Svečana primopredaja novopronađenog ulomka Lumbardske psefizme

Psefizma iz Lumbarde - Lumbardska psefizma
Foto: Press

U utorak je u Arheološkom muzeju u Zagrebu održana je svečana primopredaja novopronađenog ulomka Lumbardske psefizme, monumentalnog kamenog natpis koji dokumentira osnivanje grčke kolonije na otoku Korčuli.

Psefizma iz Lumbarde jedan je od najznačajnijih spomenika grčke civilizacije u Hrvatskoj. Lumbardska je psefizma naš daleko najpoznatiji i najistraživaniji grčki spomenik, poseban po tome što sadrži odluku narodne skupštine o podjeli zemlje pri osnutku naseobine. Psefizma se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu i jedan je od „krunskih dragulja“ ovog Muzeja. Ovaj spomenik, od nacionalne i svjetske važnosti, rekonstruiran je od nekoliko ulomaka, pronađenih još 1877. godine na položaju Koludrt u Lumbardi, gdje se najnovijim istraživanjima utvrdilo da je pronađena cisterna, izuzetno djelo helenističke arhitekture kakvom nema premca na Jadranu.

Govornici na svečanoj primopredaji bili su izaslanik ministrice kulture Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek, Zoran Wiewegh, glavni konzervator za arheologiju, grčki veleposlanik Stavros Tsiepas, dr. sc. Hrvoje Potrebica, redoviti profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditelj arheoloških istraživanja u Lumbardi, Igor Kršinić, načelnik Općine Lumbarda, dr. sc. Jelena Marohnić, docentica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Zoran Wiewegh naglasio je da je još prošle godine potpisan Program kulturne, obrazovne i znanstvene suradnje između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Helenske Republike za 2017., 2018. i 2019. godinu koji obuhvaća suradnju u područjima kulture, obrazovanja, znanosti, mladeži, športa i javnih medija, u skladu s Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Helenske Republike o suradnji na području kulture, prosvjete i znanosti potpisanim u Ateni 10. ožujka 1995. godine. Naglasio je da broj ostvarenih kulturnih programa raste iz godine u godinu, tako je 2017. realizirano pet prijavljenih programa, 2018. njih devet, a u 2019. godini očekuje se povećanje realiziranih programa iz područja međunarodne kulturne suradnje sudeći prema prijavljenim programima na natječaj koji je bio otvoren do prije desetak dana. Istaknuo je da 2020. godine Republika Hrvatska predsjeda vijećem Europske unije, i u okviru toga postoje brojni kulturni programi. Jedan od njih je razmjena arheoloških izložbi između Republike Hrvatske i Helenske Republike, a nositelji tog programa su Nacionalni arheološki muzej u Ateni i Arheološki muzej u Zagrebu. Ministarstvo Republike Hrvatske financijski podupire istraživanja na lokalitetu u Lumbardi, te je ove godine odobrilo i dodatna sredstva za zaštitu nalazišta od devastacije. Ministarstvo kulture planira financirati, završetak istraživanja helenske cisterne gdje je pronađena Lumbardska psefizma.

Veleposlanik Stavros Tsiepas naglasio je da će razmjena arheoloških izložbi dati priliku grčkoj javnosti da upozna kulturnu baštinu Republike Hrvatske, te je izrazio nadu da će kulturna suradnja Republike Hrvatske i Helenske Republike još jačati. Impresioniran je visokom kvalitetom arheologa i sveučilišnih profesora u Hrvatskoj koji se bave antičkom, grčkom i rimskom arheologijom i klasičnom filologijom, i zaključio da će ta činjenica svakako doprinijeti kreaciji i realizaciji kvalitetnih kulturnih programa. Također je primijetio da je Hrvatska jedinstvena po tome što, za razliku od većine europskih zemalja, ima očuvana nalazišta starogrčke baštine, odnosno ona su nakon pronalaska sačuvana od devastacija i krađa.

Hrvoje Potrebica istaknuo je da su istraživanja u Lumbardi počela prije više od jednog stoljeća potaknuta upravo pronalascima ulomaka Lumbardske psefizma. Od 2007. godine voditelj je istraživanja brojnih nalazišta u Lumbardi koja predstavlja velik arheološki potencijal za daljnja istraživanja i prezentaciju kulturne baštine, i zbog izvrsne suradnje s lokalnom zajednicom, općinom Lumbarda. Naglasio je da moderna znanost i arheološka istraživanja obuhvaćaju istraživanja cjelokupnog krajolika, te se osim istraživanja pojedinih lokaliteta, intenzivno radi na evidenciji cjelokupne kulturne baštine u Lumbardi i zaštiti do sada pronađenih lokaliteta. Posljednjim istraživanjima na položaju Koludrt, gdje se na najvišoj točki poluotoka istražuje monumentalna cisterna utvrđeno je da je riječ o izuzetnom dijelu helenističke arhitekture kakvom nema premca na Jadranu. Radi se o monumentalnom spomeniku helenističke kulture, ogromnih dimenzija 16 x 10 metara, objektu koji je mogao sadržavati oko 500 kubika vode, i bio je od iznimne važnosti tadašnjem stanovništvu a njegova sama izgradnja, zahtijevala je veliku moć i resurse.

Jelena Marohnić naglasila je da je Lumbardska psefizma najpoznatiji i najistraživaniji grčki spomenik s napisom u Hrvatskoj koji sadrži odluku Narodne skupštine narodne skupštine o podjeli zemlje pri osnutku naseobine. Veliki novi fragment, pronađen u svibnju 2018. godine, donosi niz uzbudljivih novih spoznaja. Novi ulomak pripada gornjem desnom uglu stele i spaja se s malim ulomkom objavljenim 2005. godine. Površina novog ulomka je jako oštećena te je pri čitanju od presudne važnosti 3D modeliranje, koje omogućuje da se restituira nešto više teksta nego li se vidi samo golim okom. Naglasila je da se iz novog fragmenta odmah vidi da se tek manji broj restitucija teksta pokazao posve točnim. Iz preliminarnog čitanja izdvojila je nekoliko novosti. Kao opće poznato navela je da se na početku teksta zaziva sreća, da se dokument datira po hijeromnamonu, te da se nakon lakune spominju Isejci te otac i sin, Pil i Daz, koji nose ilirska imena. Pretpostavljalo se da se spominju isejski ojkisti ili logisti, no na novom se ulomku čita riječ arhegeti, što se prevodi kao osnivači. Poznato je da slijedi odluka skupštine o raspodjeli zemlje, kojom se određuju pravila o podjeli i raspolaganju zemljištem. Iz novosti je izdvojila da prvi naseljenici nisu dobili samo po tri pletra poljoprivrednog zemljišta, kako se mislilo ranije, nego po pletar i tri susjedna, ukupno po četiri pletra. Kao najveću novost istaknula je da se spominje nacrt, inačica današnjeg katastra, u koji se upisivalo gdje je svaki naseljenik dobio zemlju. Kako je poznato, naseljenici su potom popisani u tri stupca, prema tri dorske file, a neki od njih imaju tipična isejska i sicilska imena. Novi ulomak ne mijenja dataciju, koja se temelji na općem izgledu spomenika i detaljima oblika pojedinih slova. U jadranskih Grka nema usporedivih spomenika te se u obzir uzima ukupan sredozemni grčki epigrafski korpus, na temelju kojeg se u suvremenoj literaturi spomenik okvirno datira u rano 3. stoljeće prije Krista. Pri istraživanju podjele zemljišta zapisane na lumbardskoj psefizmi, uz dorske mjere za dužinu i površinu, uzimaju se u obzir i količina i kvaliteta poljoprivrednog zemljišta u tom dijelu otoka Korčule. Istaknula je da skorašnja objava teksta i nastavak istraživanja označuju novo uzbudljivo razdoblje u istraživanju grčke Korčule.

Igor Kršinić, načelnik opčine Lumbarda zahvalio je Hrvoju Potrebici na izvrsnoj suradnji i prvim sustavnim arheološkim istraživanjima Lumbarde. Ocijenio je da ima prostora za daljnja istraživanja jer još uvijek nije otkriven grad iz vremena Lumbardske psefizme. U tom smislu obećao je daljnju potporu opčine Lumbarda te također pozvao Ministarstvo kulture i druge institucije za izdvajanje sredstava. Naglasio je da će se do lokaliteta helenističke cisterne napraviti prilazna cesta koja će omogućiti prezentaciju nalazišta javnosti, te također napraviti i mjesto na samom lokalitetu pogodan za prezentaciju.

Sanjin Mihelić najavio je ga će tijekom 2019. godine Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s partnerima iz Hrvatske i inozemstva, svojim će posjetiteljima i široj publici ponuditi međunarodni kulturni program koji se sastoji od desetak predavanja i drugih događanja posvećenih Lumbarajskoj psefizmi u njenom svojstvu izvanrednog arheološkog nalaza i spomenika kulture s jedne strane te, s druge strane, moćnog simbola koji povezuje suvremene europske države Republiku Hrvatsku i Republiku Grčku.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here