Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Institutom za Arheologiju priprema izložb2 “Tajne crkve sv. Lovre – otkrivena prošlost Crkvara“.
Izložba je nastala u suradnji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Instituta za arheologiju i predstavit će vrijedne rezultate dugogodišnjeg istraživanja Instituta za arheologiju oko crkve sv. Lovre u Crkvarima, naselja u sastavu grada Orahovice u Virovitičko-podravskoj županiji.
Izložba se otvara 6. lipnja u 19 sati, a biti otvorena za posjetitelje od 7. lipnja do 19. kolovoza 2018. godine.
Putem izložbe posjetitelji će biti upoznati s različitim zanimljivim podacima o položaju ovog izuzetno značajnog lokaliteta s obzirom na užu i širu regiju, o arheološko-konzervatorskim i antropološkim istraživanjima i rezultatima, o pogrebnim običajima i religijskim životom stanovništva kroz različita povijesna razdoblja od ranog srednjeg vijeka 11. stoljeća do novog vijeka, odnosno, 18. stoljeća. Na izložbi će biti izloženi najreprezentativniji predmeti pronađenih prilikom istraživanja.
Autori izložbe su dr. sc. Tatjana Tkalčec, Institut za arheologiju, dr. sc. Siniša Krznar Institut za arheologiju i Anita Dugonjić, Arheološki muzej u Zagrebu.
Izložba je ostvarena uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.
Na izdvojenom brežuljku uz selo Crkvari pored Orahovice smještena je crkva sv. Lovre s pripadajućim grobljem. Sustavna arheološka istraživanja financirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Orahovice provedena su od 2003. do 2013. godine od strane Instituta za arheologiju.
Tijekom jedanaest sezona sustavnih istraživanja arheolozi su na svjetlo dana iznijeli tek segmente bogate i burne prošlosti stanovništva koje je tijekom srednjeg i novog vijeka naseljavalo ovaj kraj, a važnost ovog položaja potvrdilo je i otkriće značajnog sakralnog kompleksa.
Na položaju ranosrednjovjekovnog groblja iz 11. stoljeća izgrađena je prva sakralna građevina koja je iz manjeg objekta prerasla u jednobrodnu ranogotičku dvoransku crkvu, koja je pak na vrhuncu graditeljske faze proširena u veliku trobrodnu gotičku crkvu okruženu dubokim obrambenim jarkom i sa zvonikom na zapadnom pročelju. Na kraju srednjeg i početku novog vijeka, zbog turskih pustošenja crkva je izgubila svoj značaj te je preinačena u manju kasnogotičku građevinu sa sakristijom, no i u tom se razdoblju stanovništvo nastavilo pokopavati oko nje. Nakon oslobođenja Slavonije od Osmanlija, crkva se u 18. stoljeću iznova malo proširuje, čime poprima oblik kakav ima i danas. U svojoj srednjovjekovnoj fazi, crkva sv. Lovre se može vezati uz aktivnosti Nikole Konta Orahovičkog (Iločkog) i ostalih članova velikaške obitelji Iločkih. Morala je biti važan punkt u kasnosrednjovjekovnom krajoliku Orahovice kojim dominiraju dvije moćne utvrde – Stari grad i Ružica grad.
Groblje oko crkve ukazuje na kontinuitet kroz četiri faze pokapanja, u razdoblju od 11. stoljeća pa sve do kraja 18. stoljeća. Među brojnim zanimljivim ukopima izdvaja se grob pokojnice za koju se smatra da je bila pripadnica višeg društvenog staleža, o čemu nam govori jedinstven nalaz iz groba – okrugli olovni pečat, odnosno bula pape Kalista III. (1455. – 1458.).
Arheološka istraživanja Crkvara pomaknula su granice naših dosadašnjih saznanja i promijenila našu sliku o naseljenosti ovog dijela srednjovjekovne Slavonije.
Na dan otvaranja izložbe održava se prvi dan 5. međunarodnog kongresa srednjovjekovne arheologije Instituta za arheologiju: “Život i smrt u srednjem i ranom novom vijeku” koji će trajati dva dana i održavat će se u prostoru Arheološkog muzeja u Zagrebu uz samu izložbu. Na kongresu će sudjelovati 30 domaćih i inozemnih stručnjaka iz 12 zemalja.
