ARHEOLOŠKI MUZEJ: Beketinci – Bentež, naselja iz eneolitika, ranoga i kasnoga srednjeg vijeka

Beketinci – Bentež, naselja iz eneolitika, ranoga i kasnoga srednjeg vijeka
Foto: Press

U Arheološkom muzeju u Zagrebu u srijedu se otvara gostujuća izložba Beketinci – Bentež, naselja iz eneolitika, ranoga i kasnoga srednjeg vijeka iz Arheološkog muzeja Osijek u sklopu izložbenog projekta Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj.

Na nalazištu Beketinci-Bentež istraženi su ostaci triju naselja: prapovijesnog naselja lasinjske kulture datiranog oko 4000 g. prije Krista, rano srednjovjekovnog naselja datiranog od 9. do 11. stoljeća i kasnosrednjovjekovnog naselja datiranog od 14. do početka 16. stoljeća.
 
Prema provedenim arheološkim istraživanjima u prapovijesnom naselju lasinjske kulture vidljiva je podjela na zapadni dio na kojem su pronađeni isključivo objekti radnog karaktera koji govore o obrtničkim aktivnostima i istočni dio na kojem su pronađeni stambeni objekti, nadzemne kuće i zemunice. Na izložbi su prikazane rekonstrukcije lasinjskih stambenih objekata koje nam ukazuju na njihov mogući izgled, tlocrt i unutrašnju podjelu prostorija. 

Jedan od pronađenih stambenih objekata ukupne površine od čak 360 kvadratnih metara za sada je najveća poznata eneolitička kuća na ovim prostorima.
 
Od pokretnih nalaza dominiraju keramički, kao što su gruba i fina keramika, posuđe, žlice, tavice, pršljenovi, zatim keramički model sjekire, utezi za tkalački stan. Pronađena je i sjekira s rupom za nasad drvene drške i raznovrsna litika.
 
Ranosrednjovjekovno naselje dokumentirano je nalazom triju jama s keramičkim nalazima. Uglavnom su to kuhinjski lonci različite fakture i oblika. Ovo je važan nalaz zbog novog prinosa spoznajama o razdoblju od 9. do 11. stoljeća kod nas, koje je izuzetno malo istraženo.
 
Kasnosrednjovjekovno naselje ističe se otkrićem čak 35 kuća, što je najveći broj istraženih objekata u srednjovjekovnim naseljima u Slavoniji. Uz kuće su pronađeni i raznovrsni gospodarski i radionički kompleksi, jame za čuvanje hrane i bunari. Ovi objekti ukazuju na razvijene zanatske vještine u naselju ali i na način života i privređivanja ovih zajednica, a idealnom rekonstrukcijom objekata stječe se uvid u njihov moguć izgled. Iz njihova položaja može se iščitati i planska namjena prostora, što je dokaz prvog urbanizma u ruralnim naseljima od 14. do 16. stoljeća na ovom prostoru. Među prezentiranom građom, ističe se poseban i jedinstven nalaz dijela pečata pape Grgura XI. i figura janjeta (Agnus Dei) od kamena, što je prva nađena kamena profilacija u srednjovjekovnom naselju.

Autori postava su Zvonka Bojčić i Dragana Rajković, autori tekstova  Kornelija Minichreiter, Zorko Marković, Zvonko Bojčić, Dragana Rajković, a rekonstrukciju naselja u 3D projekciji potpisuje Marin Mađerić.
 
U sklopu izložbenog projekta Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj održat će se kreativne i umjetničke radionice “Šetnja kroz bakreno doba” namijenjene djeci i mladima od 10 do 15 godina 17. studenoga s početkom u 11 sati.Polaznici radionice naučit će o tehnikama ukrašavanja keramičkih posuda te na koji način se počeo koristiti i obrađivati metal uz edukativnu publikaciju “Šetnja kroz Bakreno doba”.
 
Besplatno stručno vodstvo autorice izložbenog projekta Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj 17. studenoga s početkom u 10 sati. Posjetitelji imaju priliku saznati nešto više uz druženje s autoricom Izložbenog projekta dr. sc. Jacqueline Balen, muzejskom savjetnicom Arheološkog muzeja u Zagrebu.
 
Realizaciju izložbenog projekta Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj financijski je pomogao Grad Zagreb.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here