ANALIZA: Zašto skaču cijene nekretnina? Koliko je realan strah od nekretninskog balona?

Nekretnine - zgrada
Foto: Pixabay

U drugom kvartalu ove godine cijene stambenih objekata u Hrvatskoj povećane su za 2,6 posto u odnosu na prethodni kvartal te za visokih 10,4 posto u odnosu na drugi kvartal prošle godine.

Riječ je o kontinuitetu od četiri razdoblja uzastopnog rasta na kvartalnoj razini te o devet razdoblja kontinuiranog rasta na godišnjoj razini. Štoviše, ostvaren porast od 10,4 posto na godišnjoj razini najviši je od trećeg kvartala 2007. godine, objavila je Hrvatska gospodarska komora.

Međugodišnji rast cijena u Hrvatskoj prisutan je od prvog kvartala 2016. godine (s izuzetkom u prvom kvartalu 2017.) pri čemu je od četvrtog kvartala 2017. godine (s izuzetkom drugog kvartala 2018.) on kontinuirano viši od prosječnog rasta u EU. U drugom kvartalu ove godine u Hrvatskoj je na godišnjoj razini zabilježen viši rast cijena postojećih stambenih objekata (10,7 posto) u odnosu na nove stambene objekte (8,2 posto), pri čemu cijene postojećih objekata u pravilu bilježe dulji i dinamičniji rast. To upućuje na sve veću važnost lokacije u formiranju cijena nekretnina.

Regionalno, cijene stambenih objekata u Hrvatskoj snažno rastu u Gradu Zagrebu (u drugom kvartalu ove godine 14,5 posto na godišnjoj razini) i na Jadranu (9,1 posto), dok je rast na ostalim područjima i dalje skromniji (3,3 posto). Riječ je o koncentraciji potražnje prema objektima u gospodarskom, kulturnom i obrazovnom središtu zemlje te o povećanom interesu za primorske lokacije pri kontinuiranom rastu turističke aktivnosti.

Jačanje potražnje za stambenim objektima, a time i porast njihove cijene rezultat je niza čimbenika povezanih sa stabiliziranjem gospodarskog rasta, ističe se u analizi Hrvatske gospodarske komore.

Uz aktivaciju potencijalne potražnje iz kriznih godina, kada se stanovništvo u neizvjesnim okolnostima i visokoj zaduženosti suzdržavalo od investiranja, sada pri povoljnijoj situaciji na tržištu rada, rastu plaća, jeftinim i dostupnim kreditima te poticajnim državnim mjerama za rješavanje stambenog pitanja raste interes za ulaganja u nekretnine. Uz rješavanje stambenog pitanja, nekretnine ponovno postaju i oblik ulaganja štednje stanovništva jer su kamate na štednju nestimulativne.

Uz jačanje inozemne potražnje, pretežito povezane s turističkom atraktivnošću jadranskog područja, trenutan odnos ponude i potražnje za određenim lokacijama i kvalitetom objekata je neuravnotežen, što rezultira rastom cijena. Istodobno su u dijelu Hrvatske, osobito u depopulacijskim područjima, potražnja za nekretninama i njihove cijene potisnute.

Prema godišnjem rastu cijena stambenih objekata u drugom kvartalu ove godine u okviru EU Hrvatska se svrstala na visoko treće mjesto iza Mađarske (+14,0 posto) i Luksemburga (+11,4 posto).

U pravilu je visok rast cijena stambenih objekata indikator ranog upozorenja mogućeg stvaranja makroekonomskih neravnoteža pa se u okviru EU s dodatnom pozornošću prate cijene nekretnina kada one prijeđu granicu rasta od šest posto godišnje prema deflacioniranim podacima.

Međutim, u Hrvatskoj zasad nije snažnije izražena opasnost od napuhavanja nekretninskog balona, osobito jer pripada sedam zemalja EU u kojima cijene i dalje nisu dosegnule pretkriznu razinu. Ipak, tendencije kretanja cijena stambenih objekata zahtijevaju pozornost jer trenutno rastu dinamičnije od gospodarskog rasta te od rasta plaća i dohodaka kućanstava.

U narednom razdoblju očekujemo stabilizaciju cijena stambenih objekata pri postupnom uravnoteženju ponude i potražnje. Pritom nepovoljna demografska kretanja dugoročnije slabe potražnju, dok istodobno dinamiziranje stambene izgradnje (broj izdanih dozvola za stanove u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećan za 40,5 posto) povećava ponudu stambenih objekata.

Komentari